Posts in category: Uncategorized

Dana 2. studenog 2022. godine glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice g. Slavko Tucaković u pratnji tajnika Kabineta Hrvoja Ostovića, posjetio je Vatrogasnu zajednicu Grada Svete Nedelje.

Dočekali su ga gradonačelnik Dario Zurovec, zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak, zamjenik načelnika Stožera CZ Branko Čerkez te predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Sveta Nedelja Ivica Petravić i zapovjednik Ivan Štimac.

Nakon postrojavanja, glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice g. Slavko Tucaković istaknuo je: ,,Sve vas srdačno pozdravljam. Ovo je prije svega radni posjet Svetoj Nedelji, ali ono što je bitno jest da su pred vama veliki izazovi, nove industrije – novi izazovi, novi načini pristupa gašenju požara. Vi ste nositelji sigurnosti na ovome području i zato vam zaista zahvaljujem u ime svih vatrogasaca Republike Hrvatske. Vatrogastvo je decentralizirana funkcija, a bez potpore kao što to čini Grad Sveta Nedelja, ne bi bilo ovakvog razvoja u vatrogastvu. Iza mene su vozila koja najbolje govore koliko Grad Sveta Nedelja ulaže u vatrogastvo.”

Također, nadodao je kako se Grad Sveta Nedelja razvija zaista velikom brzinom, a upravo ulaganje u vatrogastvo znači sigurnost građana, ali i industrije koja se ovdje razvila.

,,U vatrogastvo se ulaže zaista puno i ovom prilikom moram zahvaliti i Vladi Republike Hrvatske, a posebice zadnjih sedam godina u kojima je vatrogastvo dobilo svoj središnji državni ured i tijelo nadležno za vatrogastvo”.

Zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Svete Nedelje Ivan Štimac zahvalio se glavnom vatrogasnom zapovijedniku Hrvatske vatrogasne zajednice g. Slavku Tucakoviću na dolasku i radnom sastanku, a istaknuo je kako je uistinu počašćen time.

Također, naglasio je da na području grada Svete Nedelje djeluje 900 gospodarskih objekata, dosta njih bavi se zapaljivim tekućinama te samim time imaju zapaljive i opasne tvari. Vatrogasna zajednica Grada Svete Nedelje na godišnjoj razini ima 200 intervencija, a pola od njih su požarne, dok su ostale intervencije tehničke. ,,Dugi niz godina Grad Sveta Nedelja ulaže u vatrogastvo na području grada. Posla je zaista puno, a planovi za buduće razdoblje su nabavka novih vozila, specifična vozila za gašenje požara u kemijskoj industriji te visinka vozila” istaknuo je zapovjednik g. Ivan Štimac.

Sve prisutne je također pozdravio i gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec te se zahvalio g. Slavku Tucakoviću na dolasku. Po završetku postrojavanja, obišli su prostorije Vatrogasne zajednice i razgovarali o daljnjem razvoju i unaprjeđenju vatrogastva na području Svete Nedelje. Poslije radnog sastanka zaputili su se u tvrtku Rimac Automobili gdje je održan dio praktične edukacije za instruktore iz cijele Republike Hrvatske, dok se teorijski dio održava u gradskoj vijećnici.

Objava Radni posjet glavnog vatrogasnog zapovjednika Hrvatske vatrogasne zajednice pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nakon četiri godine, Festival domoljubnog filma „Gordan Lederer“ vratio se u Zaprešić projekcijom dokumentarnog filma „Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca“. Potresne snimke i vlastita svjedočanstva podijelili su ljudi koji su dobrovoljno odlučili u rujnu ’91. otići iz sigurnosti Zagreba u neizvjesnost Vukovara u kojem je tada već bjesnio pravi rat i krvoproliće. Film je producirala udruga […]

The post Potresna svjedočenja o Bitci za Vukovar first appeared on Grad Zaprešić.

Najbolji vinski film Zagreb TourFilm Festivala „Okusi prije svega“ Turističke zajednice Zagrebačke županije, osvojio je još jedno međunarodno priznanje na prestižnom XV International Tourism Film Festival ART&TUR u Portugalu. Na svečanoj dodjeli nagrada, koja se održala u petak, 28. 10. 2022. g. u  gradu Ourému, u konkurenciji turističkih filmova iz čak 16 zemalja, filmu „Okusi prije svega“ dodijeljeno je srebrno priznanje za drugo mjesto u kategoriji Enoturizma, time je s nagradama na ova dva festivala ušao među 10 najboljih na svijetu.

ART&TUR jednako kao i ZAGREB TOUR FILM FESTIVAL članovi su CIFFT-a (Međunarodnog udruženja festivala turističkih filmova), organizacije koja ocjenjuje najbolje turističke filmove na svijetu.

Vjetar u leđa za promociju turizma Zagrebačke županije

S nagradama prestižnih međunarodnih turističkih filmskih festivala, destinacijski film Okusi prije svega, nastao u suradnji Turističke zajednice Zagrebačke županije i produkcijske kuće Sekunde snažan je pomak i poticaj u promociji turizma i vinskih cesta Zagrebačke županije. „Biti među prvih 10 najboljih turističkih filmova  na svijetu veliko je priznanje Turističkoj zajednici Zagrebačke županije te velika pohvala našem radu unatrag tri i pol godine, kao i destinacijskom marketingu i smjeru kojeg smo postavili. Vinske ceste Zagrebačke županije  kroz film upoznali su brojni sudionici festivala i stručni žiri, čime smo uspješno nastavili promociju nezaboravnih lokacija naše županije.“ izjavila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivana Alilović. „Uz destinacijske kampanje poput filmskog festivala Via VINO u vinogradima i vinarijama županije kojeg uspješno provodimo posljednje dvije godine drago nam je što su naše aktivnosti u promociji turizma Zagrebačke županije, prepoznate i nagrađene na međunarodnim tržištima.“

Posebno važna nagrada iz vinske zemlje, Portugala

Za film vinske tematike, posebno su važne nagrade filmskih festivala u vinskim zemljama. Portugal je jedna od najvažnijih europskih vinskih destinacija, čime nagrada sa ART&TUR festivala dobiva na još većem značaju u međunarodnoj promociji vinskih cesta Zagrebačke županije.

„Sudjelovanje na međunarodnim filmskim festivalima, gdje se filmovi svijeta zajedno ocjenjuju i biraju oni najbolji, snažan je pokazatelj koliko dobro možete prenijeti poruku kroz film. S produkcijske strane ponosni smo na uspjeh u međunarodnoj konkurenciji filmova gdje smo uspjeli istaknuti destinaciju vinskih cesta Zagrebačke županije i s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije napraviti film koji je nagrađen na svim filmskim festivalima na kojima je prijavljen.“ poručuje producentica filma, Martina Miličević.

Ovogodišnje filmove ocjenjivao je stručan žiri od 35 članova iz brojnih zemlja svijeta, od Brazila, Mauricijusa, Irana do Kanade. Hrvatska predstavnica u žiriju, Spomenka Saraga, filmska producentica i direktorica Zagreb Tour Film Festivala nije skrivala svoje oduševljenje i ponos na nagrađene filmove prijavljene iz Hrvatske. „Hrvatska se predstavila na najbolji mogući način, na velikom platnu prikazano je nekoliko hrvatskih turističkih filmova koji su ušli u konkurenciju za jednu od nagrada, a uz filmski program  pripremljene su bile i popratne aktivnosti za goste festivala poput degustacijske radionice koja je pokazala kako su vino i extra djevičansko maslinovo ulje savršena pratnja filmskoj umjetnosti i turizmu. Šećer na kraju svakako su bile četiri nagrade koje su otišle u Hrvatsku. Ponosna sam na to da su upravo zahvaljujući Zagreb Tourfilm festivalu, edukacijama koje su održane uz potporu Hrvatske turističke zajednice ovi odlični filmovi  dobili priliku natjecati se i na koncu osvojiti  značajne nagrade. Nadam se da će ovo biti vjetar u leđa svima te da će se  ovi, a i drugi hrvatski turistički filmovi nastaviti prijavljivati na festivale i osvojiti još niz nagrada. Čestitam nagrađenima te Turističkoj zajednici Zagrebačke županije na filmu “A Taste Above” koji je bio još jedna vinsko-gastronomska pozivnica gostima festivala u Portugalu za dolazak u Zagreb i njegovu okolicu i sljedeći Zagreb Tourfilm Festival.“

Pogledajte nagrađivani vinski film Zagrebačke županije!

Film nas vodi kroz pripremu vinjaka obitelji Šoškić, proizvodnju iskrenih vina obitelji Tomac, inače prve ekološki certificirane vinarije na području Zagrebačke županije koja je nedavno završila s gradnjom impresivne nove vinarije. U filmu ćete vidjeti i bajkovitu kuriju Nespeš, na zelinskoj vinskoj cesti gdje se danas smjestila vinarija Litterarii. Nositelji tradicije vinskih cesta Zagrebačke županije su obitelji koje generacijama proizvode vina, poput vinarije Kos.

U vinogradarskoj kući Braje pratimo pripremu domaćeg plešivičkog copanjeka, a slobodne domaće životinje na Žumberačkim obroncima podsjetnik su da iskrena vina Zagrebačke županije prati i izvornost namirnica koje se nađu na jelovnicima prepoznatih restorana.

Film možete pogledati na YouTube stranicama Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Objava <strong>Vinski film Turističke zajednice Zagrebačke županije je s nagradama na ova dva festivala ušao među 10 najboljih na svijetu</strong> pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U mjesecu podizanja svjesnosti o dijabetesu, studenom, pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije, otkrivanja i liječenja dijabetesa jer ako se trenutni trendovi nastave, gotovo 800 milijuna ljudi imat će do 2045. godine dijabetes, dok će 730 milijuna odraslih imati predijabetes.

Posljednje brojke, a koje su se u protekla dva desetljeća utrostručile posebno su alarmantne s obzirom na ozbiljne zdravstvene probleme koji se mogu razviti zbog dijabetesa, uključujući kardiovaskularne bolesti, bolesti živaca, sljepoću, zatajenje bubrega, komplikacije u usnoj šupljini i amputaciju donjih udova. Procjenjuje se da je samo u 2021. godini od posljedica dijabetesa umrlo 6,7 milijuna ljudi, pri čemu treba istaknuti da skoro polovica onih koji trenutačno žive s dijabetesom nisu ni svjesni da boluju od ove bolesti.

Međunarodna dijabetička federacija (IDF) navodi da je dijabetes postao “pandemija neviđenih razmjera koja izmiče kontroli i jedna od najbrže rastućih zdravstvenih kriza 21. stoljeća.”

Podsjetimo, dijabetes je prevladavajuće i ozbiljno kronično stanje koje se javlja kada tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina (tip 1) ili ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi (tip 2). Dijabetes tipa 2 čini većinu slučajeva u svijetu (90 %), no postoji obilje dokaza koji potvrđuju da bi se mogao odgoditi ili čak spriječiti s pravom intervencijom.

Upravo zato treba razmišljati na vrijeme, ispitati moguće rizike i saznati boluje li osoba od predijabetesa, stanja kada je razina šećera viša od normalne, ali niža od razine potrebne za dijagnosticiranje dijabetesa. Jer bez djelovanja, do 70 posto ljudi s predijabetesom razvije dijabetes u roku od par godina. Ako se ne liječi može dovesti do komplikacija unutar krvnih žila te ozbiljno narušiti zdravlje ili čak životno ugroziti osobu koja od njega boluje.

Prvi korak u tom procesu može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo devet pitanja uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja šećerne bolesti odnosno dijabetesa tipa 2 ili stanja koje se naziva predijabetes te što je dalje potrebno poduzeti kako bi se ovo stanje zaustavilo ili odgodio nastup dijabetesa tipa 2. Test je dostupan kroz mobilnu aplikaciju PREVENCIJAŠB2, dostupnu na App storu ili Google Play storu.

Ako je osoba u riziku od predijabetesa svakako treba obratiti pozornost na sljedeće:

• obiteljsku povijest dijabetesa tj. istražiti ima li netko u obitelji dijabetes tipa 2 ili predijabetes
• dob iznad 45 godina – 35 godina jest trenutno preporučena dob za probir na predijabetes i dijabetes tipa 2
• visoki kolesterol i krvni tlak – potrebno je razmisliti o zamjeni crvenog mesa krtim mesom poput piletine, korištenju nezasićenih masti umjesto životinjskih, odnosno npr. maslinovog ulja umjesto maslaca
• fizičku neaktivnost ili prekomjernu težinu te vezano uz navedene donijeti odluke o promjeni stila života, ili pak jednostavnijim promjenama uvesti malo reda u život – koristiti stepenice umjesto dizala, vježbati uz video vježbe iz udobnosti svog doma ili ureda, šetati za vrijeme pauze

Kako je ovogodišnji Svjetski dan dijabetesa usmjeren na poboljšanje pristupa skrbi, što uključuje pravovremeni pristup intervenciji, u 100-toj godini otkako su irski znanstvenici Emil Werner i James Bell sintetizirali metformin iz biljke Galega officinalis (Orlovac), vrijeme je da svatko preuzme kontrolu u svoje ruke te iskoristi prednosti modernih tehnologija, novih aplikacija i one koje nudi zdravstveni sustav te na vrijeme spriječi rizik koji sa sobom nose predijabetes i dijabetes. __________________________________________________________________________________

O Mercku

Merck, vodeća znanstvena i tehnološka tvrtka, djeluje u području zdravstva, bioloških znanosti i elektronike. Mnogo ulaže mnogo u istraživanje i razvoj dijabetesa u nastojanju da pronađe i donese povoljnije, visokokvalitetne lijekove ljudima diljem svijeta. Iako je u proteklom stoljeću postignut značajan napredak, Merck prepoznaje potrebu za većim fokusom na prevenciju, rano otkrivanje i pravovremeni pristup liječenju.

Oko 58000 zaposlenika svakodnevno radi na stvaranju pozitivnih promjena u životima milijuna ljudi stvarajući radosnije i održivije načine života. Od unapređenja tehnologija uređivanja gena i otkrivanja jedinstvenih načina liječenja najizazovnijih bolesti do omogućavanja inteligencije uređaja – tvrtka je posvuda. U 2020. godini Merck je ostvario prodaju od 17,5 milijardi eura u 66 zemalja. Znanstvena istraživanja i odgovorno poduzetništvo bili su ključni za Merckov tehnološki i znanstveni napredak. Tako je Merck napredovao od svog osnivanja 1668. godine. Osnivačka obitelj ostaje većinski vlasnik društva uvrštenog na burzi. Merck ima globalna prava na ime i zaštitni znak Merck. Jedine su iznimke Sjedinjene Države i Kanada, gdje poslovni sektori tvrtke Merck djeluju kao EMD Serono u zdravstvu, MilliporeSigma u biološkim znanostima i EMD Electronics.

Objava <em><strong>Dijabetes postaje jedna od najbrže rastućih zdravstvenih kriza 21. stoljeća</strong></em> pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Izložbom Rattkayi Velikotaborski i Crkva željeli bismo podsjetiti na jednu od najznačajnijih plemićkih obitelji u kontinentalnom dijelu Hrvatske u periodu od 16. do kraja 18. stoljeća.

Braća Rattkay su 1502. godine, dakle prije 520 godina, stekli prve posjede u Hrvatskom zagorju. Tada im je ban Ivaniš Korvin za vojne zasluge dodijelio utvrdu Tabor i posjed Jurketinec.Tijekom 16. stoljeća članovi obitelji Rattkay isticali su se u borbama protiv Turaka no istovremeno su proširivali svoje posjede, moć i bogatstvo te stjecali visoke javne službe. Kao jedan od najmoćnijih plemića u Hrvatskoj, Petar II. Rattkay (+ 1586.) stekao je 1559. barunski naslov. Tijekom 17. stoljeća Rattkayi su još više proširili svoje posjede i utjecaj. Kralj Leopold I. Habsburški je 1687. trojici Rattkaya – Sigimundu II., Franji II., i Pavlu V. Antunu – dodijelio grofovski naslov.

Nekoliko članova ove obitelji uključilo se u crkvene redove isusovaca (Stjepan I., Nikola I, Ivan III. Adam), pavlina (Pavao V. Antun, Emerik), redovnica (Rosina Elizabeta, Maksimilijana) ili ulaze u svećenstvo (Pavao III., Juraj II., Adam Benedikt).

Isusovački misionari Nikola I. (1.1. 1600. – 25.2.1662.) i Ivan III. Adam Rattkay (1647. – 1683.) u svojim su pismima iz dalekih zemalja (iz Indije i Meksika) opisali život i običaje tamošnjih stanovnika pa ih se smatra našim prvim etnolozima.

Zagrebački kanonik Juraj II. Rattkay (1613. – 1666.) bio je povjesničar koji je 1652. objavio djelo Memoria regum et banorum Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae (Spomen na kraljeve i banove kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) – po mišljenju mnogih prvu sustavnu povijest Hrvatske.

Adam Benedikt Rattkay (1678./79. – 1718.) bio je senjsko-modruški biskup.

Iako su Rattkayi bili najpoznati kao vlasnici Velikoga Tabora, na njihovom vlastelinstvu sagrađeni su i Mali Tabor, te dvorac Miljana i Horvatska. Ono što je manje poznato, tijekom gotovo tri stoljeća brojni su članovi obitelji Rattkay bili donatori pri izgradnji, dogradnji i opremanju mnogih sakralnih objekata.

Crkva na Vinagori, okružena cinktorom s kulama jedna je od najljepših proštenjarskih crkava u ovom dijelu Hrvatskog zagorja. Njezin najstariji dio podigli su Rattkayi oko čudotvornog kipa Bogorodice još početkom 16. stoljeća. I crkve u Krapini, Lepoglavi, Taborskom, Zagorskim Selima dograđivane su i opremane pod patronatom članova obitelji Rattkay. Sakralna baština Rattkaya vrlo je vrijedan doprinos našem nacionalnom kulturnom nasljeđu.

Objava Otvorenje izložbe u Dvoru Veliki Tabor pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Svjetski savez mladih Hrvatska ponovno okuplja mlade, stručnjake i osobe iz javnog života u Zagrebu na konferenciji “Vrijednosti u vremenu promjena” koja će se održati od 7. do 11. 11. 2022. godine.

Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) središnja je konferencija Svjetskog saveza mladih s ciljem analize aktualnih društvenih događanja kroz niz okruglih stolova, debata i panela na kojem se svake godine okupi više od 500 mladih.

Ovogodišnji 10. Tjedan SSMH „Vrijednosti u vremenu promjena“ želi približiti temu vrijednosti i identiteta ljudske osobe te ponuditi mladima okruženje u kojem će prepoznati koje su to prave vrijednosti kojima bi društvo trebalo težiti. S obzirom na način na koji se prezentiraju vrijednosti u današnje vrijeme, na ovogodišnjoj konferenciji je želja ukazati na to kako vrijednosti oblikuju društvo, mijenjaju li se vrijednosti zbog društva ili su vrijednosti one koje oblikuju društvo. Nemoguće je bez vrijednosti kreativno stvarati, živjeti za izvrsnost i zadržati autentičnost u mišljenju i izražavanju i doprinositi cjelovitijem razvoju društva.

Upravo zato je 10. Tjedan SSMH doprinos u stvaranju poticajnog okruženja za cjeloviti razvoj ljudske osobe i izvor sadržaja koji će omogućiti oblikovanje mladih u intelektualnom, psihološkom, društvenom i duhovnom aspektu, te ih osposobiti za dobrobit zajednice u kojoj žive i izgradnju civilizacije u skladu s temeljnim humanističkim vrijednostima. Na primjerima uspješnih, poduzetnih i kreativnih pojedinaca osvijetlit ćemo zajednička obilježja istinske ljudske slobode i pokazati  na koje sve osobne i profesionalne izazove slobodan čovjek u modernom društvu mora biti spreman.

Teme ovogodišnje Konferencije uključuju pitanja kulture otkazivanja, sporta, prava djeteta te energetske izazove današnjice. U pozitivnom društvenom okruženju razgovarat ćemo s mladima o izazovnim pitanjima današnjice i njihovim utjecajem na zajedničku budućnost.

U ponedjeljak 7. 11. 2022. godine s početkom u 19h otvaramo 10. Tjedan SSMH okruglim stolom “Kultura otkazivanja” na kojem će Dan Đaković, Davor Dijanović i drugi predavači govoriti o izazovima slobode govora u današnje vrijeme.

U utorak 8. 11. 2022. na okruglom stolu „Sport i Hrvati!“ Igor Bišćan, Barbara Matić i Franjo Arapović nastojat će dati presliku trenutnog stanja sporta u Hrvatskoj, ukazati na probleme, raspraviti kako je do istih došlo te ponuditi prijedloge što i kako može bolje!

U srijedu 9. 11. 2022. na okruglom stolu „Pravo na dijete ili prava djeteta“ Barbara Preložnjak, Mirjana Radan, Krešimir Miletić i Matija Štahan raspravit će o temama kao što su surogat majčinstvo, medicinski potpomognuta oplodnja te posvajanje djece od strane osoba koje ne pružaju onu alternativu koja bi bila istovjetna prirodnoj obitelji.

U četvrtak 10. 11. 2022. organiziramo okrugli stol „Energetski izazovi današnjice“ na kojem će Igor Dekanić, Tomislav Capuder, Tonči Tadić i Hrvoje Serdarušić analizirati teme energetske ovisnosti Europe, inflacije te obnovljivih izvora energije i ugljične neutralnosti, kao i problema koji nas čekaju na putu do toga.

Mladi koji razumiju važnost vrijednosti u životu i društvenom djelovanju te oni koji nastoje njegovati vrijednosti mogu autentično djelovati i na taj način dati svoj doprinos u pokretanju pozitivnih društvenih promjena. Da bi takve promjene bile moguće, potreban je i važan svaki pojedinac koji prepoznaje prave vrijednosti i na njima temelji osobno, ali i zajedničko društveno dobro.

Briga za opće dobro najbolje se ostvaruje u pozitivnom ozračju. Zbog toga ovogodišnju Konferenciju organiziramo s ljudima koji pokreću hrvatsko društvo i stvaraju nove perspektive kako bismo pokazali bolju stranu Hrvatske.

Konferencija koja okuplja stručnjake, energetičare, sportaše, profesore, donositelje odluka i lidere koji su stvorili nove vrijednosti i pokrenuli hrvatsko društvo i mlade idealno je okruženje za prikupljanje novog znanja i iskustva kako bismo zajedno mogli raspravljati o pitanjima koja su od velike važnosti za budućnost koja je pred nama.

Objava 10. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) – Vrijednosti u vremenu promjena pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Na parlamentarnim izborima 2024. godine imat ćemo 3,319.427 birača. Do tog broja došao je dr. Nenad Pokos, demograf i geograf s Instituta “Ivo Pilar”, na temelju Popisa stanovništva iz 2021. godine.

Polazeći od te brojke i modela s deset izbornih jedinica, u kojima se bira po 14 zastupnika, kakav je u Hrvatskoj uvriježen, predložio je korekciju granica izbornih jedinica, kako bismo u svakoj imali podjednak broj birača, što je uvjet da idući izbori ne budu proglašeni neustavnima.

Zbog velike depopulacije pojedinih krajeva Hrvatske u posljednjih sedam izbornih ciklusa, imali smo odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica preko zakonom dopuštenih pet posto u odnosu na prosjek. Odstupanja su sve veća i znatno premašuju deset posto. Ustavni sud je 2010. godine upozorio Sabor da treba korigirati Zakon o izbornim jedinicama, a predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kaže da će idući izbori, budu li provedeni prema postojećem modelu, biti neustavni.

Sadašnje izborne jedinice u Hrvatskoj

Novi prijedlog izbornih jedinica u Hrvatskoj

Minimalna odstupanja

Prema Pokosovu prijedlogu, najveće odstupanje u broju birača između izbornih jedinica iznosilo bi 1,7 posto.

Za potrebe svojeg prijedloga, u obzir je uzeo broj stanovnika od dobne skupine 15-19 godina naviše, jer će ona (uključujući većinu petnaestogodišnjaka iz Popisa 2021.) biti punoljetna do parlamentarnih izbora u ljeto 2024.

Napomenuo je pritom kako je nepoznat broj umrlih prema dobi u teritorijalnim jedinicama gdje su te osobe popisane 2021., kao i broj doseljenih i odseljenih stanovnika prema dobi, pa je jedino moguće rješenje za određivanje broja birača pojedinih izbornih jedinica bio broj stanovnika u dobi od 15 godina i više.

Tako je došao do broja birača od 3,319.427, što govori da bi prosjek po izbornoj jedinici iznosio 331.943 birača.

U Pokosovom prijedlogu novih granica izbornih jedinica najviše birača imala bi VII. izborna jedinica, s njih 334.705, a najmanje VI. izborna jedinica, u kojoj je 2021. popisano 329.052 stanovnika u dobi od 15 godina i više. Razlika u broju birača između te dvije tako skrojene izborne jedinice iznosi samo 1,7 posto, pri čemu Pokos napominje kako je “svima poznato da je u postojećim izbornim jedinicama, koje su određene davne 1999. godine, ta razlika iznosila znatno više od deset posto”.

Budući da nijedan izborni model nije politički neutralan, izvjesno je da bi u okvirima Pokosova prijedloga netko prošao bolje, a netko lošije, no on ističe kako nije razmatrao o tome bi li njegov prijedlog eventualno išao na ruku nekoj od političkih stranaka, nego se fokusirao na moguće postavljanje granica unutar zadanih okvira definiranih brojem izbornih jedinica i jednakim brojem zastupnika koji se u njima biraju.

Želi li urediti pravila tako da na idućim izborima podjednaki broj birača bira svakog zastupnika, HDZ će morati posegnuti za jednim od najmanje pet mogućih rješenja. Prekrajanje izbornih jedinica, čime se pozabavio Pokos, jedno je od njih.

Oporba ima svoju opciju

Moguće je zadržavanje postojećih izbornih jedinica, ali uz korekciju broja zastupnika koji se u njima biraju. O tome se počelo razgovarati u HDZ-u, ali se osječko-baranjski župan Ivan Anušić tome žestoko usprotivio, jer ne želi da Slavonija (odnosno IV. i V. izborna jedinica) koja je izgubila puno stanovnika, bira tri zastupnika manje nego sada.

Gong već dulje predlaže podjelu u šest izbornih jedinica, a tu opciju zagovaraju u SDP-u i Možemo!. No, teško da bi bila prihvatljiva HDZ-u, jer bi značila uvod u teritorijalni preustroj zemlje i ukidanje postojećih županija, što vladajući ne žele.

Kao opcije spominju se pretvaranje Hrvatske u jednu izbornu jedinicu, ili uvođenje 20 izbornih jedinica koje bi slijedile granice županija, unutar kojih bi se birao različiti broj zastupnika. Kako bi ta dva modela znatno “oštetila” dio političkih stranaka, oko njih se ne bi mogao postići širi politički konsenzus.

Kada bi se prihvatio Pokosov prijedlog, Anušić i ostali slavonski političari koji ne žele regrutirati manji broj zastupnika u Sabor, djelomično bi mogli biti zadovoljni jer bi i dalje birali 14 zastupnika, ali bi u njihovom izboru sudjelovala i područja koja tradicionalno nisu toliko sklona HDZ-u kao Slavonija.

– Budući da je teritorij Hrvatske najneobičnijeg oblika na svijetu, s veoma nejednolikom gustoćom naseljenosti, teško je odrediti izborne jedinice jednake prema broju stanovnika i podjednakom površinom. S druge strane, oblik hrvatskog teritorija ne dopušta previše kombiniranja, jer ako se, primjerice, krene u određivanje X. izborne jedinice prema broju stanovnika od jugoistoka (Dubrovačko-neretvanske županije), ne može se ići nigdje osim prema sjeverozapadu, odnosno Splitsko-dalmatinskoj županiji – kaže Pokos, dodajući da se tako broj od 330-ak tisuća stanovnika doseže u razini Splita, Omiša i Imotske krajine, a ostali prostor Splitsko-dalmatinske županije mora ući u IX. izbornu jedinicu.

– Slično se moralo primijeniti i kod VIII. izborne jedinice, jer se Istarskoj županiji mogao pribrojiti jedino susjedni teritorij na zapadu, koji pripada Primorsko-goranskoj županiji, a to su opatijski kraj, otoci Cres i Lošinj te Grad Rijeka, uz njezin uži prsten (Matulji, Klana, Jelenje, Čavle, Kastav, Viškovo i Kostrena) – kaže dalje, pojašnjavajući da, kada je dosegao broj od 330-ak tisuća stanovnika, ostali dio Primorsko-goranske županije morao je ući u VII. izbornu jedinicu.

Pokos bi Grad Zagreb podijelio u tri, umjesto sadašnje četiri izborne jedinice, i ne bi ga cijepao prema mjesnim odborima kao u Zakonu iz 1999., već samo prema gradskim četvrtima.

Nove granice izbornih jedinica prema Popisu:

1) Centar Zagreba više ne bi bio cjelovit ni u 1. izbornoj jedinici

Ova bi izborna jedinica obuhvaćala zapadni i jugozapadni dio Grada Zagreba (gradske četvrti Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Novi Zagreb – zapad i Brezovica) te zapadni i jugozapadni dio Zagrebačke županije (Brdovec, Samobor, Sveta Nedelja, Stupnik, Jastrebarsko, Žumberak, Krašić, Klinča Sela, Pisarovina i Pokupsko).

Sada obuhvaća sjeverozapadni dio Zagrebačke županije te dio centra i zapada Grada Zagreba. Imala bi 330.506 birača.

2) Obuhvatila bi i južni i istočni dio Varaždinske županije

Obuhvatila bi istočni i sjeveroistočni dio Zagreba (Donja i Gornja Dubrava, Sesvete); istočni i sjeveroistočni dio Zagrebačke županije (Dugo Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina…); južni i istočni dio Varaždinske županije (Novi Marof, Varaždinske Toplice, Ludbreg…); zapadni i središnji dio Bjelovarsko-bilogorske (Bjelovar, Čazma…); jugozapadni dio Koprivničko-križevačke županije (Križevci, Sveti Ivan Žabno…). Sada obuhvaća istočni dio Zagrebačke, Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni dio Zagreba.

3) Najmanje promjena za glasače na sjeveru Hrvatske

Sadržavat će sjeverozapadni dio Zagrebačke županije (Zaprešić, Bistra, Jakovlje, Pušća, Mala Gorica, Dubravica i Luka); čitava Krapinsko-zagorska županija; zapadni i središnji dio Varaždinske županije (Bednja, Lepoglava, Ivanec, Klenovnik, Donja Voća, Vinica, Cestica, Petrijanec, Maruševec, Sračinec, Vidovec, Varaždin, Beretinec, Sveti Ilija, Trnovec, Gornji Kneginec i Jalžabet); čitava Međimurska županija.

Oko nje bi bilo najmanje promjena jer sada obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju.

4) U osječku jedinicu ušao bi i dobar dio Koprivničke županije

Obuhvaćala bi Osječko-baranjsku županija, osim krajnjeg jugozapadnog dijela (Našice, Feričanci i Donja Motičina); čitavu Virovitičko-podravsku i Koprivničko-križevačku županiju bez jugozapadnog dijela (Koprivnica, Rasinja, Sokolovac, Koprivnički Ivanec, Đelekovec, Legrad, Gola, Drnje, Peteranec, Novigrad Podravski, Koprivnički Bregi, Hlebine, Molve, Virje, Đurđevac, Novo Virje, Ferdinandovac, Kalinovac, Kloštar Podravski i Podravske Sesvete). Sada obuhvaća obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju.

5) Bila bi prostorno veća, i dalje bi se prostirala u smjeru zapad-istok

Južni i jugoistočni dio Bjelovarsko-bilogorske županije (Garešnica, Grubišno Polje, Končanica, Dežanovac, Daruvar, Đulovac i Sirač); čitava Požeško-slavonska županija; čitava Brodsko-posavska županija; čitava Vukovarsko-srijemska županija; jugozapadni dio Osječko-baranjske županije (Našice, Feričanci i Donja Motičina) obuhvaćala bi ova izborna jedinica.

Sada obuhvaća tri županije: Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Prema Pokosovu prijedlogu, i dalje bi se, kao i IV., prostirala u smjeru zapad – istok.

6) Obuhvaćala bi središte Zagreba i Veliku Goricu s okolicom

Obuhvaćala bi sjeverni, središnji i jugoistočni dio Grada Zagreba (gradske četvrti Podsljeme, Črnomerec, Gornji grad – Medveščak, Donji grad, Maksimir, Trnje, Peščenica – Žitnjak, Novi Zagreb – istok); jugoistočni dio Zagrebačke županije (Velika Gorica, Kravarsko, Orle i Rugvica).

Sada obuhvaća jugoistočni dio Zagrebačke županije, cijelu Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni dio Grada Zagreba. Prema Pokosovu prijedlogu, u njoj više ne bi bila Sisačko-moslavačka županija, ali bi ostali približno isti dijelovi Zagreba.

7) Doživjela bi najveće promjene, u njoj više ne bi bilo dijelova Zagreba

Čitava Karlovačka; Sisačko-moslavačka i čitava Ličko-senjska županija; sjeverni i sjeverozapadni dio Zadarske (Gračac, Pag, Kolan, Povljana, Starigrad i Vir); sjeveroistočni i istočni dio Primorsko-goranske županije (Čabar, Delnice, Lokve, Fužine, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko, Brod Moravice, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski, Omišalj, Vrbnik, Krk, Punat, Baška, Rab…). Doživjela bi najveće promjene i teritorijalno bi bila najveća. U njoj više ne bi bili dijelovi Zagreba i Zagrebačke županije.

8) Istra i Rijeka i dalje bi se nalazile  u istoj izbornoj jedinici

Čitava Istarska županija; zapadni dio Primorsko-goranske županije (Mošćenička Draga, Lovran, Opatija, Matulji, Kastav, Rijeka, Viškovo, Klana, Jelenje, Čavle, Kostrena, Cres, Mali Lošinj).

Tu ne bi bilo puno promjena jer i sada obuhvaća cijelu Istarsku županiju i zapadni dio Primorsko-goranske županije, i to gradove i općine Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kostrena, Kraljevica, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Malinska – Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka, Vrbnik.

9) Teritorijalno se najviše smanjila, u njoj više nema Ličke županije

Teritorijalno bi se značajno smanjila, a činile bi ju Zadarska županija bez sjevernog i sjeverozapadnog dijela (Privlaka, Nin, Vrsi, Ražanac, Posedarje, Jasenice, Obrovac, Novigrad, Zadar, Zemunik Donji, Škabrnja, Bibinje, Sukošan, Benkovac, Sveti Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane, Pašman, Tkon, Sali…); čitava Šibensko-kninska; zapadni i sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske županije (Trogir, Klis, Kaštela, Solin, Vrlika, Sinj, Trilj, Dugopolje, Šolta…). Sada obuhvaća Ličku, Zadarsku, Šibensku i sjeverni dio Splitske županije.

10) Činio bi ju južni i jugoistočni dio Splitske te Dubrovačka županija

Činili bi ju, prema ovom prijedlogu, središnji, južni i jugoistočni dio Splitsko-dalmatinske županije (Split, Podstrana, Dugi Rat, Omiš, Cista Provo, Lovreć, Šestanovac, Zadvarje, Lokvičići, Zagvozd, Podbablje, Proložac, Imotski, Zmijavci, Runovići, Vrgorac, Brela, Baška Voda, Makarska, Tučepi, Podgora, Gradac, Supetar, Sutivan, Milna, Postira, Pučišća, Selca, Nerežišća, Bol, Vis, Komiža, Hvar, Stari Grad, Jelsa, Sućuraj); čitava Dubrovačko-neretvanska županija.

Sada obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Na listi od 30.166 dužnika Porezne uprave su i neka poznata imena. Upravo su fizičke osobe, njih 30.166, najveći porezni dužnici s dugom od 4,2 milijarde kuna, ali u usporedbi s prošlom godinom dužnika je manje za 4,18 posto i duguju 10 posto manji iznos.

Na listi dužnika i dalje je apsolutni rekorder 71-godišnji Zvonimir Staničić iz Zaprešića, uz čije se ime veže dug od nevjerojatnih 81,49 milijuna kuna. On je još prije devet godina tvrdio da je njegova tvrtka zapravo služila kao “protočni bojler” u naftnom biznisu, ali da je zbog obiteljske tragedije to slabo kontrolirao. Drugi i treći na listi su USKOK-ov optuženik i osuđenik Željko Žužić te Miro Vrlja, također jedan od optuženih za financijske malverzacije.

Žužić, sisački poduzetnik i krunski USKOK-ov svjedok u postupku protiv sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel, prema povoljnim uvjetima koje je dobio sporazumom s tužiteljstvom trebao je uplatiti u državni proračun 37,651.779,94 kune protupravno stečene imovinske koristi. Riječ je o novcu koji pripada svim poreznim obveznicima pa je time još teže shvatiti zašto on do današnjeg dana nije naplaćen i zašto Žužiću nije opozvana uvjetna osuda i aktivirana zatvorska kazna, što je bilo predviđeno osudom na osnovi sporazuma s tužiteljima. Prije sedam godina ovako se očitovao o poreznom dugu:

“Priznajem da sam dužan državi i priznajem sve činjenice koje mi se stavljaju na teret. No ne mogu se očitovati o visini duga jer ne znam koliki je, odnosno ne znam koliko dugujem državi. To što dugujem državi želim vratiti iako, kao što rekoh, ne znam koliko točno dugujem.”

Sada, kako je objavila Porezna uprava, Žužić duguje nešto više od 8,5 milijuna kuna za porez i prirez te 32,8 milijuna kuna za porez na promet nekretninama, odnosno nešto više od 41 milijun kuna.

Poduzetnik Miro Vrlja bio je 2018. godine nepravomoćno osuđen na zagrebačkom Županijskom sudu na povrat nezakonito stečenih tri milijuna kuna te godinu i 10 mjeseci djelomično uvjetne kazne jer je utajio porez i oštetio svoju tvrtku na koju je kupio jahtu korištenu u privatne svrhe. Prvostupanjska presuda u međuvremenu je ukinuta i čeka ga ponovljeno suđenje. Inače, Vrlja je bio suvlasnik zagrebačke tvrtke Kvaternik Plaza, a trenutno se vodi kao član uprave bjelovarskog kafića Predah, čiji je vlasnik njegov sin, Filip Vrlja. Vrlja državi duguje ukupno 31,8 milijuna kuna, a državi je dužna i njegova tvrtka.

Među top 10 dužnika je i Luka Jurić kojeg USKOK još od 2017. tereti da je s bratom i još nekim suosumnjičenicima izvukao 105,6 milijuna kuna iz tvrtki Bubanj niskogradnja i Bubanj odvodnja braće Jurić. Prema optužbi, oni su od 2002. do 2015. godine na taj način, kako bi izbjegli plaćanje poreza i domogli se gotovine, oštetili vlastite tvrtke za oko 80 milijuna kuna. Državni proračun pritom su oštetili, kako ih se tereti, za više od 30 milijuna kuna, a on je peti na listi dužnika s nešto više od 22 milijuna kuna duga.

Inače, Porezna uprava je “listu dužnika” prvi put objavila 31. srpnja 2012. godine i prvih se godina ta lista ažurirala četiri puta godišnje (krajem siječnja, travnja, srpnja i listopada), ali se od 2016. godine ažurira jednom godišnje (krajem listopada). Na listi su i imena odvjetnika, novinara, izdavača, poduzetnika, ima i dosta kineskih, ruskih i drugih stranih državljana, koji imaju prebivalište u Moskvi, Sankt Peterburgu ili u drugim poreznim oazama

Hrvatski inovatori ostvarili su sjajne rezultate u svim kategorijama, te su nagrađeni sa 4 zlatne, 3 srebrnih i 4 brončane nagrade.

U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora, hrvatski su inovatori tradicionalno sudjelovali na 73. međunarodnom sajmu inovacija iENA 2022. Sajam se održao od 27. – 30. listopada 2022. u Njemačkoj u gradu Nürnbergu,  gdje se predstavilo više od 500 inovacija iz 26 zemalja svijeta. Važno je istaknuti da se međunarodni sajam inovacija IENA održava više od 70 godina što ga svrstava među najstarije a time i među najuglednije u svijetu.

Kao dio Hrvatske selekcije inovatora tradicionalno su nastupili i predstavnici Samobora.

Tako je zlatnu medalju osvojila inovacija „Pametni virtualni prekidač PRO-I“ samoborskih studenata-inovatora Lovre Stipanovića, Josipa Oroza te mentora Ivana Vlainićaiz Društva pedagoga tehničke kulture i informatike iz Samobora,

Srebrnu medalje osvojila je inovacija „Pametna PLANK strunjača“ koju su napravili srednjoškolski učenici-inovatori Erik Braun, Tin Oršić, Kristijan Crnić, Nikola Mirković, Luka Galunić i Gabrijel Dumbović koje su vodili nastavnici-mentori Ivan Vlainić i Stjepan Razum.

Od bojnih međunarodnih posjetitelja i uzvanika, podršku hrvatskim inovatorima na sajmu inovacija iENA došao je iskazati i Generalni konzul RH u Münhenu Vladimir Duvnjak. U sklopu sajma održane su brojne konferencije, STEM radionice i B2B skupovi koji su potakli velik interes posjetitelja i izlagača.

Matija Žugec, glavni tajnik Hrvatske zajednice inovatora

David Martić, tajnik DPTK&INF. Samobor

Objava Hrvatski inovatori ostvarili su sjajne rezultate na međunarodnom sajmu inovacija iENA 2022. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora od 13. do 15. listopada 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Gradu Zagrebu održala se jubilarna 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022.

Na 20. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2022. nastupili su samoborski učenici i studenti čiji nastup je organiziralo Društvo pedagoga tehničke kulture i informatike grada Samobora koji su polučili odlične rezultate, pa je tako:

Inovacija – Pro I –  autora- studenata Lovre Stipanovića  i Josipa Oroza, uz mentorsko vodstvo Ivana Vlainića osvojila Zlatnu medalju,  a  inovacija – Pametna Strunjača, grupe autora-srednjoškolaca Srednje strukovne škole Samobor koju čine: Kristijan Crnić, Tin Oršić, Nikola Mirković, Erik Braun, Luka Galunić, Gabrijel Dumbović, uz vodstvo mentora Ivana Vlainića i Stjepana Razuma – osvojila također Zlatnu medalju.

Na svečanoj dodjeli nagrada od brojnih nagrađenih inovatora i inovacija, osvajača medalja, Međunarodna federacija nacionalnih saveza inovatora,  IFIA, uvijek nagrađuje po njima najbolje, pa je tako ove godine nagrada- IFIA- medalja pripala našim Samoborcima Lovri Stipanoviću i Josipu Orozu te njihovom mentoru Ivanu Vlainiću za inovaciju: „PRO-I pametni virtualni prekidač“.

Na otvorenju izložbe predstavilo se više od 200 inovacija i novih tehnologija iz gotovo svih područja ljudskog rada. Od industrije do svakodnevice, a koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih tvrtki i start-up tvrtki iz Hrvatske i svijeta.

prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, istaknuo je u svome pozdravnome govoru kako je ARCA jedina takva izložba u svijetu koja je održavana svih 20 godina u kontinuitetu, pa i kroz pandemijske dvije godine. Ponovio je Šimpraga kako razvijene zemlje konstantno ulažu u razvoj inovacija i njihovu primjenu jer znaju da se samo tako može razvijati gospodarski sektor.

Na otvorenju se obratio i prof.dr.sc. Tomislav Josip Mlinarić, novi prorektor Zagrebačkoga sveučilišta za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom koji se osvrnuo na ulogu inovacije i nova tehnoloških rješenja te istaknuo da bez inovacija i transfera toga znanja u gospodarstvo Republike Hrvatske teško da ćemo moći na adekvatan način iskoristiti značajna sredstva koja je Europska unija namijenila za oporavak našeg gospodarstva.

Dugogodišnji partner ARCA-e, Državni zavod za intelektualno vlasništvo tradicionalno je održao predavanje na temu „Zaštita intelektualnog vlasništva“ na kojoj se sudionike educiralo o pravima intelektualnog vlasništva koje obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite od njegovog neovlaštenog korištenja. Udruga Nikola Tesla – Genij za budućnost održala je radionicu i tribinu o važnosti Nikole Tesle i etičnog poslovanja.

Od brojnih aktivnosti tokom izložbe u petak 14. listopada 2022. u svrhu jubilarne godišnjice bilo je i predstavljanje monografije „ARCA – prvih 20 godina“ kojom se osim tradicije domaćih međunarodnih sajmova obilježilo i 65 godina aktivnog inovatorstva na prostorima Republike Hrvatske.

Objava Velik uspjeh samoborskih inovatora na 20. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2022. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.