Posts in category: Uncategorized

Uoči najdepresivnijeg dana u godini (treći ponedjeljak u siječnju) željeli smo promovirati važnost mentalnog zdravlja putem javnozdravstvene kampanje RemekTijelo koju su proveli Etnografski muzej i Dnevna bolnica za poremećaje prehrane H(RANA) Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.

Prisutne su pozdravili: ravnateljica Etnografskog muzeja dr.sc. Goranka Horjan, ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, doc.prim. dr.sc. Vladimir Grošić i zamjenica ravnatelja Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, prim.dr.sc. Majda Grah.

1. Dr.sc. Tanja Kocković Zaborski, suautorica izložbe „Lica gladi“ i koordinatorica projekta „RemekTijelo“ predstavila je provedenu kampanju:

„Izložba koja je nastala kao suradnja Etnografskog muzeja i Instituta za etnologiju i folkloristiku, rezultat je istraživanja fenomena gladi koji ima mnoga lica. Jedna od tema koja se obrađuje na izložbi su i poremećaji prehrane. Stoga, u želi da još više istaknemo važnost preventive, u suradnji s Dnevnom bolnicom za poremećaje prehrane H(RANA) osmišljena je kampanja „RemekTijelo“ i održan online natječaj za učenike viših razreda osnovnih škola te prvog i drugog razreda srednjih škola. U okviru natječaja učenici su se mogli prijaviti, te na kreativan način, koristeći sve danas dostupne alate (snimanje videa na Tick-Tocku, Instagramu, likovnih uradaka, sastavaka, priča, pjesama,…), izraziti što za njih znači „Remek Tijelo“. Kampanja je trajala od 20. studenog do 20. prosinca 2022. godine.

Inspiraciju za svoje radove učenici su mogli tražiti u sljedećim izjavama: “Ako ti je izgled bitan, možda si iznutra sitan.”, “Rulam i kad fulam.”, “Svako tijelo je remek-djelo.”, “Bolje spika nego slika.”, “Savršeno sam nesavršen(a).”, “Lajkaj me u oči”, “Hrana nije rana” i ”Ljubav voli mane.”

Autori najboljih radova, dobili su priliku sudjelovanja u Maloj školi prevencije poremećaja hranjenja. Mala škola prevencije sastoji se od osam radionica koje će voditi educirani terapeuti Dnevne bolnice za poremećaje hranjenja. Prva radionica kreće 14. siječnja 2023. godine u 11 h u prostorima Etnografskog muzeja. Radionice će se odvijati svaka dva tjedna, subotom u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

2. Izvješće o načinu biranja te radu peteročlanog žirija iznijela je Maja Žanko, članica žirija i nutricionistica u Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane H(RANA).

„Peteročlani žiri za ocjenjivanje pristiglih radova javnozdravstvene kampanje „RemekTijelo“ činile su: Željka Jelavić, muzejska pedagoginja savjetnica iz Etnografskog muzeja, Nikolina Vujčić Stipčević, psihijatrica iz DB za poremećaj prehrane, Lorena Martinić, bibliotekarka i dr.sc. Tanja Kocković Zaborski, koordinatorica Male škole prevencije te Maja Žanko, nutricionistica DB za poremećaj hranjenja.

Na natječaje su se javila 62 sudionika, 40 individualnih i 6 grupa koje su činile 3-4 učenika. Princip biranja bio je takav da je žiri ocjenjivao posebno individualne, a posebno grupne radove bodujući od 1-10 bodova u kategorijama: jasnoća, edukativnost, trud i originalnost.

Ono što želimo istaknuti jest činjenica da je kampanja trajala samo mjesec dana i da u tom kratkom roku, uz sve obveze koje su školarci imali (kraj školske godine, ispitivanja) zadovoljni smo brojem pristiglih radova i zahvaljujemo se ovim putem svim nastavnicama i nastavnicima koji su bili mentori učenicima, ali i samim učenicima koji su sudjelovali na ovom natječaju.“

3. Proglašenje pobjednika – Hrvoje Handl, dr.med. specijalist psihijatar, subspecijalist psihoterapije i voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane H(RANA).

„Ovim putem svečano proglašavam da je žiri odabrao 33 pristigla rada. Link na radove dobit ćete putem maila, kako bi ih mogli prikazati u svojim izvješćima. S obzirom da su radovi učenika bili u obliku poezije, sastavaka, filmića ili likovnih radova, nismo vam to mogli isprintati i podijeliti.

Naglašavamo da ćemo dati priliku svima koji su sudjelovali na natječaju jer smatramo da je potrebno nagraditi veliku motiviranost učenika koji su se javili na natječaj i to na način da će svi radovi biti izloženi u galeriji pedagoške radionice Etnografskog muzeja. Izložba će biti otvorena krajem svibnja 2023.g., a na taj način ćemo zajedno sa muzealcima promovirati mentalno zdravlje mladih i prevenciju poremećaja hranjenja. Osim toga najavljujemo i da ćemo održati i posebno predavanje o poremećajima hranjenja za učenike koji su sudjelovali na natječaju, ali i sve zainteresirane. Predavanje će se održati u svibnju – pri završetku projekta Mala škola prevencije i prije završetka izložbe „Lica gladi“.

Nagrađeni učenici će tijekom radionica u muzeju koje započinju 14.1.2023. moći bolje upoznati i razumjeti sebe i svoj odnos prema tijelu, emocijama, hrani, očekivanjima okoline i sebe samih, te će raditi na odnosu prema vršnjacima i slikama koje im se predstavljaju u medijima i na društvenim mrežama. Po završetku programa polaznici Male škole prevencije poremećaja hranjenja postati vršnjački edukatori koji će potom stečeno iskustvo i znanje dijeliti s vršnjacima u cijeloj zemlji kao ambasadori prevencije poremećaja hranjenja.“

Objava Proglašenje pobjednika javnozdravstvene kampanje „Remektijelo“ pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

S prvim siječnja ove godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje počeo je s novim modelom kad je u pitanju obiteljska mirovina. Prijašnji model izmijenjen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Korisnicima mirovina povećano je ukupno mirovinsko primanje omogućavanjem isplate dijela obiteljske mirovine uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine. Najniža mirovina povećana je za tri posto.

Uvjeti za korištenje dijela obiteljske mirovine su navršenih 65 godina bračnog, izvanbračnog, razvedenog ili bračnog druga s dosuđenim pravom na uzdržavanje, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera. Udovica ili udovac moraju biti jedini korisnik obiteljske mirovine. Ukupna svota mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne smije prelaziti iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

Zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine trebaju podnijeti korisnici kojima su već ranije priznata oba prava. Isto tako i korisnici kojima je priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu. Također korisnici kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu. Zahtjev je moguće podnijeti u svim područnim službama i uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Građani to mogu učiniti i u poštanskim uredima diljem Hrvatske, Mirovinskim informativnim centrima ili putem e-Usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani.

Rok za predaju zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine kojem je priznato pravo i na obiteljsku mirovinu je tijekom cijele 2023. godine. Obiteljska mirovina i isplata iste korisniku pripada od prvog siječnja ove godine. Mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine povećava se s dosadašnjih 0,7 na 0,77 za jednog člana obitelji, s 0,8 na 0,88 za dvoje članova obitelji, s 0,9 na 1,0 za troje članova obitelji te se s 1,0 na 1,1 za četvero i više članova.

Objava Obiteljska mirovina povećana za deset posto pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Predstavljanje zbirke pjesama Marijane Jaić “U ruci san” održat će se u četvrtak 19. siječnja 2023. godine s početkom u 18:30 sati u Gradskoj knjižnici Samobor, Odjel za odrasle.

Marijana Jaić, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, rođena je 15. listopada 1946. godine u Samoboru. Do mirovine je radila u Osnovnoj školi Bogumila Tonija u Samoboru, odgojila mnoge generacije učenika, njegujući ljubav prema hrvatskome jeziku, književnosti i svome rodnome gradu Samoboru.

Dugogodišnja je članica Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Književnoga odjela. Pjesme su joj redovito objavljivane u zborniku susreta samoborskih pjesnika Pri svetem Mihalu te u poetskom spomenaru Samoborske pjesničke večeri.

Djela: Biseri za sjećanje (1990.), Igor Grozni (1997.), Iza oblaka (2010.), Ratnice za ljubav (2021).

Dobitnica je Nagrade Dragica Vrbenski za pjesmu Oprosti mi (29. 9. 2007.) (nagrada u kulturi na području Grada Samobora, koju dodjeljuje Ogranak Matice hrvatske u Samoboru za najbolju pjesmu) te Nagrade Grada Samobora za životno djelo (27. 7. 2007.) u znak zahvalnosti za požrtvovni i stručni rad s učenicima u nastavi i izvannastavnim sadržajima, za dar riječi u stihu i proznom stvaralaštvu.

Pjesmu Više ih ni uglazbio je (+) Željko Bradić, a izvodi je Vokalni ansambl Samoborke.

Objava Predstavljanje zbirke pjesama Marijane Jaić “U ruci san” u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je bespovratna sredstva u iznosu od 15 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnog centra za voće trgovačkom društvu Jabuka LDC d.o.o., osnovanom od strane i u vlasništvu proizvođačke organizacije PZ JabukaHR. Projektom je predviđena izgradnja hladnjače kapaciteta 6.700 t, sortirnice za jabuku, nabava opreme za pakiranje te za preradu jabuke u voćni sok i dr., uz ugradnju fotonaponske centrale. Jabuke proizvođača PZ JabukaHR prvi su poljoprivredno-prehrambeni proizvod označen znakom „Dokazana kvaliteta–Hrvatska“, koji garantira da je upravo Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je proizvod proizveden ili prerađen.

Ovaj logističko-distributivni centar financiran bespovratnim sredstvima iz NPOO-a do sada je drugi takav u Hrvatskoj, 10 milijuna eura dodijeljeno je prošle godine i Osječko-baranjskoj županiji za izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Rezultat je to Javnog poziva Ministarstva poljoprivrede za dodjelu bespovratnih sredstava za Ulaganje C.1.5. R1-I1 – izgradnja i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koji će trajati do 31. ožujka 2023. odnosno do iskorištenja raspoloživih financijskih sredstava. Ukupan iznos raspoloživih bespovratnih sredstava iznosi 610 milijuna kuna odnosno približno 82 milijuna eura.

„Izgradnja potrebne infrastrukture temeljni je preduvjet održive proizvodnje za koju želimo da je produktivna, konkurentna i otporna. Proizvođačka organizacija JabukaHR pokazala se već do sada kao strateški partner u stvaranju dodane vrijednosti i boljih uvjeta za hrvatsko voćarstvo, čestitam im na ovom izuzetno vrijednom projektu. Oni su pravi primjer koliko proizvođači mogu prosperirati kada su okrupnjeni i ujedinjeni, a sigurna sam da će hrvatski potrošači prepoznati vrijednost garantirano domaćeg proizvoda provjerene kvalitete, označenog oznakom „Dokazana kvaliteta“, ističe tim povodom ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

„Proizvođačka organizacija PZ JabukaHR najveća je organizacija udruženih proizvođača jabuke koja na tržištu egzistira od 2015. godine kada joj je resorno Ministarstvo i dodijelilo status proizvođačke organizacije. Organizacija trenutno okuplja 17 proizvođača sa statusom člana koji proizvode jabuku na proizvodnim površinama većim od 200 hektara te aktivno surađuje s 30-tak ostalih proizvođača jabuke. Osmišljavanje projekta izgradnje i opremanja suvremenog Logističko-distributivnog centra Jabuka LDC, a potom i dobivanje Odluke o financiranju kruna je rada ove organizacije i njezinih članova koji će na ovaj način dobiti „siguran krov nad glavom“, mogućnost smještaja svojih plodova u tehnološki najnaprednijim komorama za dugoročno čuvanje te konfekcioniranja jabuke na najmodernijim linijama za sortiranje i pakiranje koji će omogućiti zadovoljavanje sve većih i strožih zahtjeva tržišta, posebice po pitanju specijalnih tipova pakiranja i obilježavanja. Ovo će biti jedan od najvećih logističko-distributivnih centara takve namjene u RH te smo izuzetno sretni što će kao takav omogućiti i svim ostalim zainteresiranim proizvođačima da postanu punopravni članovi proizvođačke organizacije PZ JabukaHR i kao takvi ostvare siguran smještaj i plasman svojih proizvoda. Zahvaljujemo se ovim putem Ministarstvu poljoprivrede na čelu s ministricom Vučković što je prepoznalo potrebu izgradnje logističko-distributivnih centara za voće i povrće te ih uvrstilo u Nacionalni program oporavka i otpornosti“, naglašava upravitelj proizvođačke organizacije JabukaHR i direktor Logističko-distributivnog centra Jabuka LDC Luka Cvitan.

Objava 15 milijuna eura za logističko-distributivni centar za voće pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

– Čestitamo, Cristiano! Hvala na svemu i sretno u mirovini.

Slavodobitno su, i s daškom ironije, Ronaldovi gorljivi suparnici dočekali njegov transfer u Saudijsku Arabiju, sugerirajući kako je velikan odjahao u suton karijere u “neozbiljnu” nogometnu sredinu.

A što bi takvi tek rekli na avangardan potez, tada, 22-godišnjeg klinca iz Španskog? Nakon neslavne osmomjesečne epizode u Speziji, u drugoj talijanskoj ligi, koja naprosto “proždire” mlade igrače, stigao je na Kantridu. U riječkom dresu bio je na marginama, pokušao se izbrusiti na posudbi u slovenskom Celju, međutim, u veljači 2015. je prelomio – “vrijeme je za nešto novo, nešto drugačije”.

Mislava Oršića, koji je prve nogometne korake napravio na Trešnjevci, put je odveo u Južnu Koreju. Zemlja Gangnam Stylea, Samsunga, K-popa… ali i nogometa?! Nikako.

Pakirajući kofere za Aziju, s 22 godine na leđima, u najdublju ladicu nogometnih želja spremio je jednu, onako, poprilično veliku, ako ne i najveću. Zaigrati za Dinamo. Gazeći travnjacima korejske lige, uz kratku epizodu i u Kini, bio je sve udaljeniji od “modrog” kluba. A sada, gotovo osam godina kasnije, odradio je svoje. Postao je “besmrtnik” u Maksimiru. Postao je omiljen. Jednostavan, skroman, pristojan.

Boris Kovacev/Cropix

– Ha-ha, ma skupljam i ja, ne brini – s osmijehom nam je popularni “Orša” u četiri oka odgovarao na našu molbu da nam potpiše jednu od samoljepljivih sličica za Svjetsko prvenstvo s njegovim likom, dok smo mi smatrali da bi nas mogao možda “čudno” pogledati. Bilo je to na dan polaska hrvatske reprezentacije u katarske pustinje u kojima su, upravo njegovom majstorijom, napravili povod za novi doček na Trgu bana Jelačića. Pokazat će se kasnije, bio je to doček, ali i njegov oproštaj od Zagreba, barem zasad.

‘Nemoj ići od nas, okolo svuda je tama‘

Kada je Burnley prošle zime pokucao na vrata Maksimirske 128, s kovčegom krcatim 10 milijuna eura, natpisom su navijači Dinama pokušali šarmirati svog miljenika pred njegovom kućom – “Nemoj ići od nas, okolo svuda je tama”. Rampa se spustila, a igrač s brojem 99 na dresu, dobio je novi, bogatiji ugovor.

Međutim, iz maksimirskih odaja Englezi su ga ipak otrgnuli ove zime. Četiri i pol godine od njegova povratka u rodni Zagreb. Četiri i pol godine u kojima će postati živuća legenda. “Doma” se vratio paralelno sa srebrom “vatrenih”.

Oršić zabija drugi gol Hrvatsku u susretu s Marokom za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Kataru

Kyodo/Newscom/Newscom/Profimedia

Dok su tadašnji Dalićevi izabranici kovali drugu hrvatsku medalju u povijesti, Oršić je većini hrvatskih zaljubljenika u nogomet bio – anonimac. Niti oni nešto upućeniji nisu bili iole optimističniji oko njegova povratka, za njih je on bio tek dječak, koji je u tinejdžerskim godinama zabljesnuo u žutom dresu zaprešićkog Intera. Ujedno, u, sada već, bivši klub stigao je u prometnom prijelaznom roku. Stigli su tog ljeta Petković, Majer, Théophile… osovina europskog Dinama, međutim, kada su se začinjali uspjesi na međunarodnoj sceni, kao uvijek provjerena opcija nametalo se guranje lopte na lijevu stranu.

Upravo se tamo rodila legenda o Mislavu Oršiću. Opraštali su se navijači “modrih” od Luke, Dudua, Olma, Gvardiola, ali najnoviji odlazak bio je drugačiji. Gotovo pola stoljeća trajalo je poznato Dinamovo prokletstvo – dočekati “proljeće u Europi”. Nakon što su u maglovitoj maksimirskoj noći odigrali, doslovno, neviđenu utakmicu protiv Spartaka iz Trnave i na sitne komadiće poderali mit o prokletstvu, Dinamovi su igrači postali pohlepni. S pozitivnim predznakom. Brzo su probavili preskakanje skupine, a punila ih je već nova glad za penjanjem na više europske stepenice.

Epska noć na pustom Maksimiru

Dok se teško prisjetiti svih blještavih Oršićevih trenutaka u plavom dresu, jedan od prvih dogodio se u rujnu 2019. U Zagreb je stigla Atalanta, puna elana i motivacije, ipak je to je bila njihova prva povijesna utakmica u elitnom natjecanju, međutim, na “Čizmu” su ispraćeni s četiri komada u mreži. Potpis na “hat-trick” stavio je upravo on. Ipak, ta su tri gola pomalo pala u zastaru. Isključivo njegovom zaslugom, jer je priredio novu simultanku za pamćenje.

Dok je Zoran Mamić, nakon prve utakmice Tottenhama i Dinama u Londonu, morao odstupiti s klupe zbog potvrde pravomoćne presude Vrhovnog suda, grogiranu momčad hrvatskog prvaka čekao je uzvrat s dva gola zaostatka. Svjetski mediji punili su se vijestima o treneru, zapostavljajući spektar nogometa, misleći kako će Spursi u Zagrebu samo “dovršiti posao”. A onda se dogodila epska noć, noć koju će generacije desetljećima prepričavati.

Goran Mehkek/Cropix

Na pustom Maksimiru, u doba dok su tribine morale biti prazne zbog prevencije od virusa, pisana je “modra” bajka. Prvi, drugi, treći. Izbrojao je Oršić svoje pogotke u mrežu iza Huga Llorisa, zapečatio lajtmotiv karijere, a ishod su bile tisuće na ulicama glavnog grada, gdje je pirotehnika bila neizostavan dodatak. Masa se sjatila pod maksimirski zapad, gdje su suigrači oduševljeno u zrak bacali svog heroja, Mislava Oršića, koji je u potpunosti oživotvorio bezvremenski hit Prljavog kazališta i postao – “heroj ulice”. Bilo je to 18. ožujka 2021., upravo na drugu obljetnicu Oršićeve predstave karijere, Southampton se susreće s Tottenhamom, a Kaneu i društvu sigurno neće biti posve ugodno izaći na teren, znajući kako se ondje skriva njihov stari krvnik.

Potpisao je “smrtnu presudu” i West Hamu usred Londona, zabivši kirurški precizan pogodak iz “zone Oršić” donijevši tako Dinamu prvu povijesnu pobjedu u Engleskoj. Dva je pogotka zabio i Sevilli, od kojih je jedan bio u minimalnoj pobjedi na Maksimiru, koja je ipak bila nedovoljna za preskakanje španjolskog kluba. Ostavši u klubu i nakon udvaranja Burnleyja, osigurao je još jedno poglavlje u već debelom omažu maksimirskog mandata, a žrtva je bio treći londonski klub.

“Uništio nas je sto puta”

U prašini je ostavio Wesleyja Fofanu, braniča plaćenog 80 milijuna eura, mirno “potkopao” Kepu, vratara plaćenog također 80 milijuna eura, i u trans bacio tribine, potpisavši pobjedu Dinama nad Chelseajem, koji je samo godinu i pol dana ranije postao prvak Europe. Samo osam dana kasnije, u strijelce se upisao i na mitskom San Siru, međutim, njegov pogodak nije bio dovoljan za bodovni učinak protiv Milana. Postao je i najbolji Dinamov strijelac u europskim natjecanjima, u 70 odigranih utakmica mrežu je tresao 28 puta.

Dinamovi igrači slave Oršićeva tri gola koja je zabio Tottenhamu

Goran Mehkek/Cropix

Dok se potpisnik ovih redaka približava zaključnim mislima o miljeniku maksimirskih tribina, tako sve više pogled baca na društvene mreže, na kojima Oršiću zahvale i sreću upućuju svi, pa čak i oni iz redova najvećih rivala, koji su odahnuli njegovim odlaskom.

“Uništio nas je sto puta, ali za njega se vidi da je prije svega čovjek”, “Bili sa sjevera ili s juga, ovog čovjeka morate voljeti”, “Primjer čovjeka i nogometaša”… samo su neki od komentara.

U prilog komentarima ide i čast koju je dobio prije nekoliko mjeseci. Na zagrebačkom Resniku, osvanuo je grafit s njegovim likom, a sa strane stoji poznati citat, kojima je dodatno kupio vjernost Dinamovih navijača. Na pitanje novinara o interesu “većih inozemnih klubova”, Oršić, koji je kao dječak pohodio sjevernu i istočnu tribinu Maksimira, ubrzo je korigirao pitanje.

– Prvo da vas ispravim, mislim da nema većeg kluba od Dinama.

Matija Djanjesic/Cropix

Nakon što je Hrvatska u epskoj bitki srušila Brazil, u kojoj je briljirao njegov donedavni klupski suigrač Dominik Livaković, u izjavi poslije utakmice kratko je poručio:

– Ja ostajem sigurno u Dinamu, a ako Livija ne prodamo sad, onda nećemo nikad.

Niti mjesec dana kasnije, došlo je do promjene. Livaković zasad ostaje, a on je otišao. Ipak, uz zdravorazumski pristup svih njegovih poklonika, Orša je zaslužio odlazak u najjaču ligu svijeta, a gledatelji će na Otoku, za razliku od Maksimira, njegove velemajstorske poteze i “čišćenje paučine” moći gledati iz neposredne blizine. A zaživi li uistinu kad u budućnosti bajka i nedosanjani san o novom stadionu na istoku Zagreba, Mislav Oršić morao bi na tom zdanju imati svoj kutak, mali hram, pa čak i tribinu nazvanu u njegovu čast, a broj 99 mogao bi otići u povijest, kako se to i radi diljem svijeta u čast velikih igrača. Sudeći prema privrženosti klubu, ali i ljubavi koju je dobivao posljednjih godina s tribina, ovo nije Oršićevo “zbogom” Maksimiru, nego vjerojatno tek kratko – “doviđenja”.

Održano svečano primanje donatora u OB Zabok. Tvrtka Hon-ing donirala je za Odjel ginekologije i porodništva u Općoj bolnici Zabok dva televizora u ukupnoj vrijednosti od 10.000 kuna.

” Zahvaljujem od srca na ovoj vrijednoj donaciji televizora tvrtki Hon-ing koji će olakšati boravak naših rodilja, trudnica, ginekoloških pacijentica na odjelu ginekologije i porodništva OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana. Želimo da u svakoj sobi bude televizor kako bi našim rodiljama učinili boravak što ugodnijim , a porod što ljepšim iskustvom”, zahvalio je voditelj odjela ginekologije i porodništva u OB Zabok Rajko Fureš.

“Prije svega moram reći da je tvrtka Hon-ing jedna društveno odgovorna tvrtka. To nije prva donacija od tvrtke Hon-ing našoj bolnici. Od srca im se zahvaljujem i nadam se da ćemo i u budućnosti nastaviti suradnju”, poručio je ravnatelj OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana Tihomir Vančina.

“Nakon još jedne uspješno završene godine Hon-ing slavi 30 godina postojanja htjeli smo još jedom donacijom doprinijeti da bude što više djece u županiji i olakšati našim rodiljama boravak u bolnici”, rekao je voditelj prodaje u Hon-ing-u Matija Krznar.

MK Zagorski orlovi uvijek prisutan u humanitarnim akcijama

Moto klub “Zagorski orlovi“ donirao je  vrijedan monitor vitalnih funkcija za Odjel pedijatrije i poklone za djecu na odjelu u vrijednosti od oko 10.000 kuna koje su većinom prikupili sami članovi.

“Zahvaljujem Moto klubu Zagorski orlovi na ovoj vrijednoj donaciji monitora vitalnih funkcija za našu djecu. To je uređaj koji je jako važan u našem radu. Osobito u ovim zimskim mjesecima kad imamo velik broj hospitalizirane djece. Još jednom se iskreno zahvaljujem jer je to za nas iznimno vrijedna donacija”, kazao je voditelj odjela pedijatrije OB Zabok Boris Adašević.

” Važnost i usluge naše pedijatrije u županiji vide se i kroz broj pacijenata. Evo neki dan smo imali rekordan broj pregledane djecu. Kroz našu hitnu ambulantu je prošlo preko 120-ero djece. U cijeloj Hrvatskoj vlada ova virusna priča i ovaj aparat će sigurno doprinijeti da naša djeca imaju bolju skrb”, otkrio je Tihomir Vančina.

“Ovo je samo jedna u nizu humanitarnih akcija našeg moto kluba. Od 2014. smo krenuli s poplavom. Svake godine imamo ih nekoliko. Moto Mrazovi u našem Oroslavju, donirali smo djeci u Klaićevoj bolnici neke aparatiće za liječenje i poklon paketiće kao što smo danas donirali ovaj aparat i pakete za djecu”, napomenuo je predsjednik MK Zagorski orlovi Ivan Šalec.

Ove vrijedne donacije liječnicima i medicinskom osoblju olakšati će rad, a pacijentima osigurati bolju skrb i ugodniji boravak u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana.

Objava Vrijedne donacije za OB Zabok pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nakon još jednih božićnih blagdana koji su protekli uz korištenje pirotehnike i vatrometa, na društvenim mrežama može se pronaći sve više nezadovoljnih komentara građana ovom tradicijom. Razumljivo, najviše su nezadovoljni roditelji male djece kao i vlasnici kućnih životinja.

Ove godine zabilježeno nekoliko smrti kućnih ljubimaca

I dok veliki dio građana koristi pirotehniku i smatra je nezaobilaznom tradicijom u vrijeme božićnih praznika, iz godine u godinu sve je veći broj onih koji je smatraju nepotrebnim bacanjem novaca, smetnjom ali i opasnošću kako za ljude tako i životinje. Među njima je i Ivan kojeg smo sreli u šetnji sa svojim psom: ” Ponajviše je problem što pucnjava budi malu djecu, a o utjecaju na životinje da ne pričam. Recimo na novu godinu u mojoj zgradi golubovi su se doslovno zabijsli u zid koliko su ih detonacije uznemirile, a znate da ptice ne lete po noći. Pa i vidjeli ste na televiziji da je od straha od detonacija uginula i ona labradorica.”

Nikolina majka male djevojčice nam je prokomentirala kako se brinula kako će večer proći no sve je završilo dobro: ” Nismo imali problema sa spavanjem, čulo se pucanje to je, ali svom srećom dijete čvrsto spavala pa se nije budilo”.

U šetnji sa svojom ljubimicom sreli smo i Zdenku koja nije bila zadovoljna korištenjem pirotehnike tijekom novogodišnje noći: ” Moja pesekica je skoro uginula od straha. Srce joj je lupalo ko ludo, ja ne znam gdje je veselje u tom bombanju. To stvarno nije lijep, jer u Zaprešiću ima pumo male djece i malih životinja koji to sve straši.”

Vlasnike ljubimaca brine i to što posljedice straha i šoka od pirotehnike kod kućnih ljubimaca traju i podulje vrijeme nakon što su ih doživjele.

” Životinje to ne mogu tako brzo zaboraviti, jer njima je to ipak veći stres. Imaju sto puta jači sluh i pucanje im predstavlja problem. Ja sam svog psa odveo prije početka proslave u šetnju, a poslije smo je pokrili sa dekom i držali s nama, pa je bila ok.” otkrio nam je svoju tehniku Ivan.

Anika nam je rekla kako je ona svom psu morala dati i lijekove za smirenje: ” Dala sam svom psu komadić normabela da se smiri jer se užasno tresla, tek se pred jutro bila smirila. Evo već nekoliko dana nakon nove godine nije još došla skroz sebi. Užasno je tužna i ne da se u straha od mene. Žao mi je da jadne životinje ovoliko trpe radi naših gluposti.”

Zato je važno da upravo u blagdansko vrijeme više pripazimo i mislimo kako na naše bliženje tako i na čovjekove najbolje četveronožne prijatelje

Objava Sve više građana nezadovoljno korištenjem pirotehnike tijekom blagdana pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Građani se lagano prilagođavaju na Euro i svakom kupnjom plaćenom u staroj valuti još jedan dio kuna odlazi u prošlost. Provjerili smo nakon dućana i kako se građani kao i prodavači snalaze na placu.

S 200 kuna po dvije mrkve ipak ne prolazi

Nakon što smo bili provjerili situaciju u trgovinama, naša ekipa posjetila je i plac te provjerila sa prodavačicama i kupcima kako se snalaze sa novom valutom. Naravno pitali smo i na koji način su se zaokruživale cijene te plaćaju li građani više u eurima ili kunama.

“Mi pitamo naše kupce kako žele plaćati ili u kunama ili u eurima. Prilagodimo se tome kako tko od njih taži. Naravno imali smo i slučajeva da nam ljudi dođu s 200 kuna kupiti svije mrkve, ali naprosto nemamo toliko eura svakome za uzvratiti.” Otkrila nam je prodavačica Mihaela sa samoborske tržnice. Sličnu priču ispričala nam je i Luce sa zaprešićke tržnice: “Dolaze nam ljudi s kunama i s eurima, svakome se prilagodimo i nema nikakvih problema. Nitko nam dosada nije došao s prevelikim novčanicama, mi smo se pripremili unaprijed pa nismo zaista imali nikakvih problema.”

Građani su pak podijeljeni oko postupanja prodavača i trgovaca, dok su neki zadovoljni kako sve funkcionira drugima smeta da se neki od njih ne pridržavaju preporuka vlade te ne vraćaju eure na proizvode koji se plate u kunama.

“Promijenila sam par eura da imam i do sada nisam imala problema pri plaćanju s kunama kao i s eurima na placu. Isto se moramo prilagoditi kao nekada s lipama, bila jedna, svije ili tri. Isto smo se navikli.” rekla nam je Anika. Gospodina Zdravka iz Samobora zasmetao je ipak odnos nekih trgovaca prema kupcima: “Trgovci vele nismo mi mjenjačnica ili banka pa da vam mijenjamo novce. To bi po meni trebalo kazniti jer zakon se treba poštovati. Država određuje kako se stvari trebale kretati, a onda oni rade po svome. To nije u redu.”

S prodavačima smo provjerili kako su preračunali cijene u eure te jesu li proizvodi uslijed zaokruživanja cijena i doista poskupjeli. Kako većina njih tvrdi, cijene se nisu mijenjale već su samo preračunate. No tome ipak na kraju mogu posvjedočiti česti posjetioci tržnica.

Objava Kako je prošla implementacija eura na našim tržnicama? pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Danas se vozila prva od dvije ženske slalomske utrke svjetskog kupa na Sljemenu. Dok se naše uzdanice Leona Popović i Zrinka Ljutić bore za što bolje pozicije, o samim začecima Snježne kraljice pričao nam je dugogodišnji direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak. Prva utrka svjetskog kupa na Sljemenu, tj. prva Snježna kraljica održana je 2005., a sa aktivnostima koje su prethodile tome započelo se mnogo ranije.

“Sve je počelo negdje 2000. kad sam velikog ljubitelja Sljemena pokojnog gradonačelnika Milana Bandića uspio uvjeriti da bi bilo lijepo da na krilima uspjeha Janice i Ivice Grad Zagreb dobije jednu takvu manifestaciju svjetskog karaktera. Tad je na Sljemenu bio metar i pol snijega čega neće biti tako skoro. Bile su to velike muke i ulaganja. Tad je Sljeme bilo park prirode i nije bilo jednostavno ni jedno drvo srušiti a kamoli graditi objekte. Zato samo mi objekte renovirali”, otkrio je bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Ispunjavanje uvjeta

Trebalo je zadovoljiti mnoge preduvjete kako bi se udobrovoljilo predstavnike Međunarodne skijaške federacije.

“Kurt Hoch je došao na Sljeme. Obišao je sve i sjeo sa mnom i Vedranom Pavlekom na vrh Sljemena i rekao ako želite utrku morat ćete uložiti sredstva. Prvo treba asfaltirati cestu s bistranske strane koja je bila šumski put prije toga da TV ekipe mogu doći do gore. Vodu smo dopeljali iz Markuševca sa 16 kilometara cjevovoda do jezera na dnu crvenog spusta. Postavili smo kompletnu rasvjetu sa 64 stupa koji su imail po 6-8 reflektora. Tri trafostanice smo postavili i rezervne agregate. Generalno smo obnovili našu trosjedežnicu koja je datirala od 1988. Renovirali smo Hotel Tomislavov dom , a na temeljima nekadašnjeg Dom izviđača izgrađen je Hotel Snježna kraljica. Naravno kupili smo opremu i strojeve. Ispod zemlje je trebalo ugraditi cjevovode za vodu, zrak, struju i signalizaciju. Bio je to velik i ogroman posao koji smo uz puno muke, truda i odricanja napravili “, prisjetio se bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Bez utrke ne bi bilo ni skijališta

Da nije bilo utrke svjetskog kupa, na Sljemenu ne bi bilo ni ovakvog skijališta kojeg građani Zagreba u velikom broju koriste već godinama.

“Nije bilo nekih velikih interesa za ulaganje prije. Isto tako Zagreb ne bi sportske dvorane, Jarun i sve ono što je dobio za vrijeme Univerzijade”, ističe bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Utrka na maloj nadmorskoj visini

Organizacija utrke svjetskog kupa na ispod 1000 metara nadmorske visine bio je veliki izazov.

“Izuzetno je veliki napor i strahovito je teško pripremiti stazu pogotovo kad je ovako toplo. Zato su i Kinezi uzeli mog sina Igora za Olimpijske igre jer su znali ako ovdje može proizvesti snijeg može ga i tamo. Inače on je 5 generacija na Sljemenu. Mi smo najstarija obitelj žičničara da to tak nazovemo u svijetu”, kazao je Dragutin Žiljak.

Najgledanija ženska utrka u svijetu

“Ženski slalom je najgledanija utrka u svjetskom kupu. Gleda ga otprilike 400 milijuna ljudi. Prije svjetskog kupa advent u Zagrebu nije bio na takvom glasu. Kad je počeo svjetski kup Zagreb je došao na svjetsku turističku kartu” ističe Dragutin Žiljak.

Hrvati su talentirani za skijanje

Iako skup sport poput skijanja zahtijeva mnogo odricanja roditelja, da nije bilo skijališta vjerojatno ne bi bilo i današnjih  odličnih skijaša poput Filipa Zubčića, Leone Popović, Zrinke Ljutić, braće Kolega i Istoka Rodeša.

“Nažalost država ne odvaja dovoljno sredstava za sport, a skijanje je jako skup sport. Ispod 50-100 tisuća eura ni jedna obitelj ne može napraviti od svog djeteta vrhunskog skijaša kojeg bi kasnije dobrusili taj dijamant u reprezentaciji. Hrvatski skijaški savez nema dovoljno sredstava da napravi jednu široku bazu od 15-20 klubova. Da to onda bude masovan sport pa da se onda iz te široke baze dignu gore oni koji će biti u svjetskom vrhu poput Leone Popović i Zrinke Ljutić koja će voziti na Snježnoj kraljici. To je jedna beskonačna ljubav i tvrdoglavost roditelja, naravno uz djecu koja grizu. To je sad već i u svijetu prepoznato ja mislim nakon treće medalje u nogometu, taj naš dišpet. Unatoč svemu mi bumo najbolji” zaključio je Dragutin Žiljak.

Iako danas nemamo takve veličine kao što su bili Janica i Ivica , hrvatski skijaši i skijašice i dalje pokazuju da smo veoma talentirani za ovaj sport unatoč tome što skijališta u Hrvatskoj možemo izbrojati na prste jedne ruke.

Objava Kako je počela priča sa Snježnom kraljicom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec u pratnji zamjenika Gabrijela Deaka i predsjednika Gradskog vijeća Mateja Vrdoljaka danas je svečano primio najboljeg nogometaša/stopera i našeg reprezentativca Joška Gvardiola.

Joško, trenutno jedan od najtraženijih nogometaša, u vijećnicu je stigao u pratnji članova obitelji, majke Sanje, oca Tihomira i sestre Franke. Gradonačelnik Zurovec mu je tom prilikom od srca mu čestitao na svim postignutim uspjesima, ne samo onima sa svjetskog prvenstva u Kataru, te uručio Javno priznanje Grada Svete Nedelje za izvanredan uspjeh. „Iako smo svi kao nacija, ali i šire, iznimno ponosni na postignuti rezultat na svjetskom nogometnom prvenstvu, moram ipak reći kako mi ipak najveći ponos predstavlja uspjeh ovako mladog i talentiranog nogometaša. Joško, tvoje nevjerojatne sposobnosti koje su rezultat dugogodišnjeg truda i ulaganja, ali i velikog odricanja, samo su dokaz kako je sve moguće kada to zaista želiš. Postati najbolji stoper na svijetu sa samo 20 godina – ostavlja nas sve bez teksta!

Siguran sam da je uspjehu pridonio svakako i život u Svetoj Nedelji“ našalio se na kraju gradonačelnik Dario Zurovec. „Roditeljima našeg Joška mogu samo izraziti najveće poštovanje jer ovakav uspjeh sina sigurno ne bi bio moguć i bez vašeg velikog truda, zalaganja i odricanja. Isto tako, drago mi je da ste upravo Svetu Nedelju prepoznali kao mjesto svog doma. Čestitke od srca!“ nadodao je gradonačelnik Dario Zurovec.

Upravo zbog mjesta prebivališta gradonačelnik Dario Zurovec je s Joškom Gvardiolom svečano otkrio novu ulaznu tablu koja će u budućnosti krasiti ulaze u grad, a koja kaže – Grad Sveta Nedelja – Ulaz (ne) brani Joško Gvardiol.

Objava Svečani prijem brončanog Joška Gvardiola u Svetoj Nedelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.