Posts in category: Uncategorized

U mjesecu podizanja svjesnosti o dijabetesu, studenom, pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije, otkrivanja i liječenja dijabetesa jer ako se trenutni trendovi nastave, gotovo 800 milijuna ljudi imat će do 2045. godine dijabetes, dok će 730 milijuna odraslih imati predijabetes.

Posljednje brojke, a koje su se u protekla dva desetljeća utrostručile posebno su alarmantne s obzirom na ozbiljne zdravstvene probleme koji se mogu razviti zbog dijabetesa, uključujući kardiovaskularne bolesti, bolesti živaca, sljepoću, zatajenje bubrega, komplikacije u usnoj šupljini i amputaciju donjih udova. Procjenjuje se da je samo u 2021. godini od posljedica dijabetesa umrlo 6,7 milijuna ljudi, pri čemu treba istaknuti da skoro polovica onih koji trenutačno žive s dijabetesom nisu ni svjesni da boluju od ove bolesti.

Međunarodna dijabetička federacija (IDF) navodi da je dijabetes postao “pandemija neviđenih razmjera koja izmiče kontroli i jedna od najbrže rastućih zdravstvenih kriza 21. stoljeća.”

Podsjetimo, dijabetes je prevladavajuće i ozbiljno kronično stanje koje se javlja kada tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina (tip 1) ili ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi (tip 2). Dijabetes tipa 2 čini većinu slučajeva u svijetu (90 %), no postoji obilje dokaza koji potvrđuju da bi se mogao odgoditi ili čak spriječiti s pravom intervencijom.

Upravo zato treba razmišljati na vrijeme, ispitati moguće rizike i saznati boluje li osoba od predijabetesa, stanja kada je razina šećera viša od normalne, ali niža od razine potrebne za dijagnosticiranje dijabetesa. Jer bez djelovanja, do 70 posto ljudi s predijabetesom razvije dijabetes u roku od par godina. Ako se ne liječi može dovesti do komplikacija unutar krvnih žila te ozbiljno narušiti zdravlje ili čak životno ugroziti osobu koja od njega boluje.

Prvi korak u tom procesu može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo devet pitanja uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja šećerne bolesti odnosno dijabetesa tipa 2 ili stanja koje se naziva predijabetes te što je dalje potrebno poduzeti kako bi se ovo stanje zaustavilo ili odgodio nastup dijabetesa tipa 2. Test je dostupan kroz mobilnu aplikaciju PREVENCIJAŠB2, dostupnu na App storu ili Google Play storu.

Ako je osoba u riziku od predijabetesa svakako treba obratiti pozornost na sljedeće:

• obiteljsku povijest dijabetesa tj. istražiti ima li netko u obitelji dijabetes tipa 2 ili predijabetes
• dob iznad 45 godina – 35 godina jest trenutno preporučena dob za probir na predijabetes i dijabetes tipa 2
• visoki kolesterol i krvni tlak – potrebno je razmisliti o zamjeni crvenog mesa krtim mesom poput piletine, korištenju nezasićenih masti umjesto životinjskih, odnosno npr. maslinovog ulja umjesto maslaca
• fizičku neaktivnost ili prekomjernu težinu te vezano uz navedene donijeti odluke o promjeni stila života, ili pak jednostavnijim promjenama uvesti malo reda u život – koristiti stepenice umjesto dizala, vježbati uz video vježbe iz udobnosti svog doma ili ureda, šetati za vrijeme pauze

Kako je ovogodišnji Svjetski dan dijabetesa usmjeren na poboljšanje pristupa skrbi, što uključuje pravovremeni pristup intervenciji, u 100-toj godini otkako su irski znanstvenici Emil Werner i James Bell sintetizirali metformin iz biljke Galega officinalis (Orlovac), vrijeme je da svatko preuzme kontrolu u svoje ruke te iskoristi prednosti modernih tehnologija, novih aplikacija i one koje nudi zdravstveni sustav te na vrijeme spriječi rizik koji sa sobom nose predijabetes i dijabetes. __________________________________________________________________________________

O Mercku

Merck, vodeća znanstvena i tehnološka tvrtka, djeluje u području zdravstva, bioloških znanosti i elektronike. Mnogo ulaže mnogo u istraživanje i razvoj dijabetesa u nastojanju da pronađe i donese povoljnije, visokokvalitetne lijekove ljudima diljem svijeta. Iako je u proteklom stoljeću postignut značajan napredak, Merck prepoznaje potrebu za većim fokusom na prevenciju, rano otkrivanje i pravovremeni pristup liječenju.

Oko 58000 zaposlenika svakodnevno radi na stvaranju pozitivnih promjena u životima milijuna ljudi stvarajući radosnije i održivije načine života. Od unapređenja tehnologija uređivanja gena i otkrivanja jedinstvenih načina liječenja najizazovnijih bolesti do omogućavanja inteligencije uređaja – tvrtka je posvuda. U 2020. godini Merck je ostvario prodaju od 17,5 milijardi eura u 66 zemalja. Znanstvena istraživanja i odgovorno poduzetništvo bili su ključni za Merckov tehnološki i znanstveni napredak. Tako je Merck napredovao od svog osnivanja 1668. godine. Osnivačka obitelj ostaje većinski vlasnik društva uvrštenog na burzi. Merck ima globalna prava na ime i zaštitni znak Merck. Jedine su iznimke Sjedinjene Države i Kanada, gdje poslovni sektori tvrtke Merck djeluju kao EMD Serono u zdravstvu, MilliporeSigma u biološkim znanostima i EMD Electronics.

Objava <em><strong>Dijabetes postaje jedna od najbrže rastućih zdravstvenih kriza 21. stoljeća</strong></em> pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Izložbom Rattkayi Velikotaborski i Crkva željeli bismo podsjetiti na jednu od najznačajnijih plemićkih obitelji u kontinentalnom dijelu Hrvatske u periodu od 16. do kraja 18. stoljeća.

Braća Rattkay su 1502. godine, dakle prije 520 godina, stekli prve posjede u Hrvatskom zagorju. Tada im je ban Ivaniš Korvin za vojne zasluge dodijelio utvrdu Tabor i posjed Jurketinec.Tijekom 16. stoljeća članovi obitelji Rattkay isticali su se u borbama protiv Turaka no istovremeno su proširivali svoje posjede, moć i bogatstvo te stjecali visoke javne službe. Kao jedan od najmoćnijih plemića u Hrvatskoj, Petar II. Rattkay (+ 1586.) stekao je 1559. barunski naslov. Tijekom 17. stoljeća Rattkayi su još više proširili svoje posjede i utjecaj. Kralj Leopold I. Habsburški je 1687. trojici Rattkaya – Sigimundu II., Franji II., i Pavlu V. Antunu – dodijelio grofovski naslov.

Nekoliko članova ove obitelji uključilo se u crkvene redove isusovaca (Stjepan I., Nikola I, Ivan III. Adam), pavlina (Pavao V. Antun, Emerik), redovnica (Rosina Elizabeta, Maksimilijana) ili ulaze u svećenstvo (Pavao III., Juraj II., Adam Benedikt).

Isusovački misionari Nikola I. (1.1. 1600. – 25.2.1662.) i Ivan III. Adam Rattkay (1647. – 1683.) u svojim su pismima iz dalekih zemalja (iz Indije i Meksika) opisali život i običaje tamošnjih stanovnika pa ih se smatra našim prvim etnolozima.

Zagrebački kanonik Juraj II. Rattkay (1613. – 1666.) bio je povjesničar koji je 1652. objavio djelo Memoria regum et banorum Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae (Spomen na kraljeve i banove kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) – po mišljenju mnogih prvu sustavnu povijest Hrvatske.

Adam Benedikt Rattkay (1678./79. – 1718.) bio je senjsko-modruški biskup.

Iako su Rattkayi bili najpoznati kao vlasnici Velikoga Tabora, na njihovom vlastelinstvu sagrađeni su i Mali Tabor, te dvorac Miljana i Horvatska. Ono što je manje poznato, tijekom gotovo tri stoljeća brojni su članovi obitelji Rattkay bili donatori pri izgradnji, dogradnji i opremanju mnogih sakralnih objekata.

Crkva na Vinagori, okružena cinktorom s kulama jedna je od najljepših proštenjarskih crkava u ovom dijelu Hrvatskog zagorja. Njezin najstariji dio podigli su Rattkayi oko čudotvornog kipa Bogorodice još početkom 16. stoljeća. I crkve u Krapini, Lepoglavi, Taborskom, Zagorskim Selima dograđivane su i opremane pod patronatom članova obitelji Rattkay. Sakralna baština Rattkaya vrlo je vrijedan doprinos našem nacionalnom kulturnom nasljeđu.

Objava Otvorenje izložbe u Dvoru Veliki Tabor pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Svjetski savez mladih Hrvatska ponovno okuplja mlade, stručnjake i osobe iz javnog života u Zagrebu na konferenciji “Vrijednosti u vremenu promjena” koja će se održati od 7. do 11. 11. 2022. godine.

Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) središnja je konferencija Svjetskog saveza mladih s ciljem analize aktualnih društvenih događanja kroz niz okruglih stolova, debata i panela na kojem se svake godine okupi više od 500 mladih.

Ovogodišnji 10. Tjedan SSMH „Vrijednosti u vremenu promjena“ želi približiti temu vrijednosti i identiteta ljudske osobe te ponuditi mladima okruženje u kojem će prepoznati koje su to prave vrijednosti kojima bi društvo trebalo težiti. S obzirom na način na koji se prezentiraju vrijednosti u današnje vrijeme, na ovogodišnjoj konferenciji je želja ukazati na to kako vrijednosti oblikuju društvo, mijenjaju li se vrijednosti zbog društva ili su vrijednosti one koje oblikuju društvo. Nemoguće je bez vrijednosti kreativno stvarati, živjeti za izvrsnost i zadržati autentičnost u mišljenju i izražavanju i doprinositi cjelovitijem razvoju društva.

Upravo zato je 10. Tjedan SSMH doprinos u stvaranju poticajnog okruženja za cjeloviti razvoj ljudske osobe i izvor sadržaja koji će omogućiti oblikovanje mladih u intelektualnom, psihološkom, društvenom i duhovnom aspektu, te ih osposobiti za dobrobit zajednice u kojoj žive i izgradnju civilizacije u skladu s temeljnim humanističkim vrijednostima. Na primjerima uspješnih, poduzetnih i kreativnih pojedinaca osvijetlit ćemo zajednička obilježja istinske ljudske slobode i pokazati  na koje sve osobne i profesionalne izazove slobodan čovjek u modernom društvu mora biti spreman.

Teme ovogodišnje Konferencije uključuju pitanja kulture otkazivanja, sporta, prava djeteta te energetske izazove današnjice. U pozitivnom društvenom okruženju razgovarat ćemo s mladima o izazovnim pitanjima današnjice i njihovim utjecajem na zajedničku budućnost.

U ponedjeljak 7. 11. 2022. godine s početkom u 19h otvaramo 10. Tjedan SSMH okruglim stolom “Kultura otkazivanja” na kojem će Dan Đaković, Davor Dijanović i drugi predavači govoriti o izazovima slobode govora u današnje vrijeme.

U utorak 8. 11. 2022. na okruglom stolu „Sport i Hrvati!“ Igor Bišćan, Barbara Matić i Franjo Arapović nastojat će dati presliku trenutnog stanja sporta u Hrvatskoj, ukazati na probleme, raspraviti kako je do istih došlo te ponuditi prijedloge što i kako može bolje!

U srijedu 9. 11. 2022. na okruglom stolu „Pravo na dijete ili prava djeteta“ Barbara Preložnjak, Mirjana Radan, Krešimir Miletić i Matija Štahan raspravit će o temama kao što su surogat majčinstvo, medicinski potpomognuta oplodnja te posvajanje djece od strane osoba koje ne pružaju onu alternativu koja bi bila istovjetna prirodnoj obitelji.

U četvrtak 10. 11. 2022. organiziramo okrugli stol „Energetski izazovi današnjice“ na kojem će Igor Dekanić, Tomislav Capuder, Tonči Tadić i Hrvoje Serdarušić analizirati teme energetske ovisnosti Europe, inflacije te obnovljivih izvora energije i ugljične neutralnosti, kao i problema koji nas čekaju na putu do toga.

Mladi koji razumiju važnost vrijednosti u životu i društvenom djelovanju te oni koji nastoje njegovati vrijednosti mogu autentično djelovati i na taj način dati svoj doprinos u pokretanju pozitivnih društvenih promjena. Da bi takve promjene bile moguće, potreban je i važan svaki pojedinac koji prepoznaje prave vrijednosti i na njima temelji osobno, ali i zajedničko društveno dobro.

Briga za opće dobro najbolje se ostvaruje u pozitivnom ozračju. Zbog toga ovogodišnju Konferenciju organiziramo s ljudima koji pokreću hrvatsko društvo i stvaraju nove perspektive kako bismo pokazali bolju stranu Hrvatske.

Konferencija koja okuplja stručnjake, energetičare, sportaše, profesore, donositelje odluka i lidere koji su stvorili nove vrijednosti i pokrenuli hrvatsko društvo i mlade idealno je okruženje za prikupljanje novog znanja i iskustva kako bismo zajedno mogli raspravljati o pitanjima koja su od velike važnosti za budućnost koja je pred nama.

Objava 10. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) – Vrijednosti u vremenu promjena pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Na parlamentarnim izborima 2024. godine imat ćemo 3,319.427 birača. Do tog broja došao je dr. Nenad Pokos, demograf i geograf s Instituta “Ivo Pilar”, na temelju Popisa stanovništva iz 2021. godine.

Polazeći od te brojke i modela s deset izbornih jedinica, u kojima se bira po 14 zastupnika, kakav je u Hrvatskoj uvriježen, predložio je korekciju granica izbornih jedinica, kako bismo u svakoj imali podjednak broj birača, što je uvjet da idući izbori ne budu proglašeni neustavnima.

Zbog velike depopulacije pojedinih krajeva Hrvatske u posljednjih sedam izbornih ciklusa, imali smo odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica preko zakonom dopuštenih pet posto u odnosu na prosjek. Odstupanja su sve veća i znatno premašuju deset posto. Ustavni sud je 2010. godine upozorio Sabor da treba korigirati Zakon o izbornim jedinicama, a predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kaže da će idući izbori, budu li provedeni prema postojećem modelu, biti neustavni.

Sadašnje izborne jedinice u Hrvatskoj

Novi prijedlog izbornih jedinica u Hrvatskoj

Minimalna odstupanja

Prema Pokosovu prijedlogu, najveće odstupanje u broju birača između izbornih jedinica iznosilo bi 1,7 posto.

Za potrebe svojeg prijedloga, u obzir je uzeo broj stanovnika od dobne skupine 15-19 godina naviše, jer će ona (uključujući većinu petnaestogodišnjaka iz Popisa 2021.) biti punoljetna do parlamentarnih izbora u ljeto 2024.

Napomenuo je pritom kako je nepoznat broj umrlih prema dobi u teritorijalnim jedinicama gdje su te osobe popisane 2021., kao i broj doseljenih i odseljenih stanovnika prema dobi, pa je jedino moguće rješenje za određivanje broja birača pojedinih izbornih jedinica bio broj stanovnika u dobi od 15 godina i više.

Tako je došao do broja birača od 3,319.427, što govori da bi prosjek po izbornoj jedinici iznosio 331.943 birača.

U Pokosovom prijedlogu novih granica izbornih jedinica najviše birača imala bi VII. izborna jedinica, s njih 334.705, a najmanje VI. izborna jedinica, u kojoj je 2021. popisano 329.052 stanovnika u dobi od 15 godina i više. Razlika u broju birača između te dvije tako skrojene izborne jedinice iznosi samo 1,7 posto, pri čemu Pokos napominje kako je “svima poznato da je u postojećim izbornim jedinicama, koje su određene davne 1999. godine, ta razlika iznosila znatno više od deset posto”.

Budući da nijedan izborni model nije politički neutralan, izvjesno je da bi u okvirima Pokosova prijedloga netko prošao bolje, a netko lošije, no on ističe kako nije razmatrao o tome bi li njegov prijedlog eventualno išao na ruku nekoj od političkih stranaka, nego se fokusirao na moguće postavljanje granica unutar zadanih okvira definiranih brojem izbornih jedinica i jednakim brojem zastupnika koji se u njima biraju.

Želi li urediti pravila tako da na idućim izborima podjednaki broj birača bira svakog zastupnika, HDZ će morati posegnuti za jednim od najmanje pet mogućih rješenja. Prekrajanje izbornih jedinica, čime se pozabavio Pokos, jedno je od njih.

Oporba ima svoju opciju

Moguće je zadržavanje postojećih izbornih jedinica, ali uz korekciju broja zastupnika koji se u njima biraju. O tome se počelo razgovarati u HDZ-u, ali se osječko-baranjski župan Ivan Anušić tome žestoko usprotivio, jer ne želi da Slavonija (odnosno IV. i V. izborna jedinica) koja je izgubila puno stanovnika, bira tri zastupnika manje nego sada.

Gong već dulje predlaže podjelu u šest izbornih jedinica, a tu opciju zagovaraju u SDP-u i Možemo!. No, teško da bi bila prihvatljiva HDZ-u, jer bi značila uvod u teritorijalni preustroj zemlje i ukidanje postojećih županija, što vladajući ne žele.

Kao opcije spominju se pretvaranje Hrvatske u jednu izbornu jedinicu, ili uvođenje 20 izbornih jedinica koje bi slijedile granice županija, unutar kojih bi se birao različiti broj zastupnika. Kako bi ta dva modela znatno “oštetila” dio političkih stranaka, oko njih se ne bi mogao postići širi politički konsenzus.

Kada bi se prihvatio Pokosov prijedlog, Anušić i ostali slavonski političari koji ne žele regrutirati manji broj zastupnika u Sabor, djelomično bi mogli biti zadovoljni jer bi i dalje birali 14 zastupnika, ali bi u njihovom izboru sudjelovala i područja koja tradicionalno nisu toliko sklona HDZ-u kao Slavonija.

– Budući da je teritorij Hrvatske najneobičnijeg oblika na svijetu, s veoma nejednolikom gustoćom naseljenosti, teško je odrediti izborne jedinice jednake prema broju stanovnika i podjednakom površinom. S druge strane, oblik hrvatskog teritorija ne dopušta previše kombiniranja, jer ako se, primjerice, krene u određivanje X. izborne jedinice prema broju stanovnika od jugoistoka (Dubrovačko-neretvanske županije), ne može se ići nigdje osim prema sjeverozapadu, odnosno Splitsko-dalmatinskoj županiji – kaže Pokos, dodajući da se tako broj od 330-ak tisuća stanovnika doseže u razini Splita, Omiša i Imotske krajine, a ostali prostor Splitsko-dalmatinske županije mora ući u IX. izbornu jedinicu.

– Slično se moralo primijeniti i kod VIII. izborne jedinice, jer se Istarskoj županiji mogao pribrojiti jedino susjedni teritorij na zapadu, koji pripada Primorsko-goranskoj županiji, a to su opatijski kraj, otoci Cres i Lošinj te Grad Rijeka, uz njezin uži prsten (Matulji, Klana, Jelenje, Čavle, Kastav, Viškovo i Kostrena) – kaže dalje, pojašnjavajući da, kada je dosegao broj od 330-ak tisuća stanovnika, ostali dio Primorsko-goranske županije morao je ući u VII. izbornu jedinicu.

Pokos bi Grad Zagreb podijelio u tri, umjesto sadašnje četiri izborne jedinice, i ne bi ga cijepao prema mjesnim odborima kao u Zakonu iz 1999., već samo prema gradskim četvrtima.

Nove granice izbornih jedinica prema Popisu:

1) Centar Zagreba više ne bi bio cjelovit ni u 1. izbornoj jedinici

Ova bi izborna jedinica obuhvaćala zapadni i jugozapadni dio Grada Zagreba (gradske četvrti Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Novi Zagreb – zapad i Brezovica) te zapadni i jugozapadni dio Zagrebačke županije (Brdovec, Samobor, Sveta Nedelja, Stupnik, Jastrebarsko, Žumberak, Krašić, Klinča Sela, Pisarovina i Pokupsko).

Sada obuhvaća sjeverozapadni dio Zagrebačke županije te dio centra i zapada Grada Zagreba. Imala bi 330.506 birača.

2) Obuhvatila bi i južni i istočni dio Varaždinske županije

Obuhvatila bi istočni i sjeveroistočni dio Zagreba (Donja i Gornja Dubrava, Sesvete); istočni i sjeveroistočni dio Zagrebačke županije (Dugo Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina…); južni i istočni dio Varaždinske županije (Novi Marof, Varaždinske Toplice, Ludbreg…); zapadni i središnji dio Bjelovarsko-bilogorske (Bjelovar, Čazma…); jugozapadni dio Koprivničko-križevačke županije (Križevci, Sveti Ivan Žabno…). Sada obuhvaća istočni dio Zagrebačke, Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni dio Zagreba.

3) Najmanje promjena za glasače na sjeveru Hrvatske

Sadržavat će sjeverozapadni dio Zagrebačke županije (Zaprešić, Bistra, Jakovlje, Pušća, Mala Gorica, Dubravica i Luka); čitava Krapinsko-zagorska županija; zapadni i središnji dio Varaždinske županije (Bednja, Lepoglava, Ivanec, Klenovnik, Donja Voća, Vinica, Cestica, Petrijanec, Maruševec, Sračinec, Vidovec, Varaždin, Beretinec, Sveti Ilija, Trnovec, Gornji Kneginec i Jalžabet); čitava Međimurska županija.

Oko nje bi bilo najmanje promjena jer sada obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju.

4) U osječku jedinicu ušao bi i dobar dio Koprivničke županije

Obuhvaćala bi Osječko-baranjsku županija, osim krajnjeg jugozapadnog dijela (Našice, Feričanci i Donja Motičina); čitavu Virovitičko-podravsku i Koprivničko-križevačku županiju bez jugozapadnog dijela (Koprivnica, Rasinja, Sokolovac, Koprivnički Ivanec, Đelekovec, Legrad, Gola, Drnje, Peteranec, Novigrad Podravski, Koprivnički Bregi, Hlebine, Molve, Virje, Đurđevac, Novo Virje, Ferdinandovac, Kalinovac, Kloštar Podravski i Podravske Sesvete). Sada obuhvaća obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju.

5) Bila bi prostorno veća, i dalje bi se prostirala u smjeru zapad-istok

Južni i jugoistočni dio Bjelovarsko-bilogorske županije (Garešnica, Grubišno Polje, Končanica, Dežanovac, Daruvar, Đulovac i Sirač); čitava Požeško-slavonska županija; čitava Brodsko-posavska županija; čitava Vukovarsko-srijemska županija; jugozapadni dio Osječko-baranjske županije (Našice, Feričanci i Donja Motičina) obuhvaćala bi ova izborna jedinica.

Sada obuhvaća tri županije: Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Prema Pokosovu prijedlogu, i dalje bi se, kao i IV., prostirala u smjeru zapad – istok.

6) Obuhvaćala bi središte Zagreba i Veliku Goricu s okolicom

Obuhvaćala bi sjeverni, središnji i jugoistočni dio Grada Zagreba (gradske četvrti Podsljeme, Črnomerec, Gornji grad – Medveščak, Donji grad, Maksimir, Trnje, Peščenica – Žitnjak, Novi Zagreb – istok); jugoistočni dio Zagrebačke županije (Velika Gorica, Kravarsko, Orle i Rugvica).

Sada obuhvaća jugoistočni dio Zagrebačke županije, cijelu Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni dio Grada Zagreba. Prema Pokosovu prijedlogu, u njoj više ne bi bila Sisačko-moslavačka županija, ali bi ostali približno isti dijelovi Zagreba.

7) Doživjela bi najveće promjene, u njoj više ne bi bilo dijelova Zagreba

Čitava Karlovačka; Sisačko-moslavačka i čitava Ličko-senjska županija; sjeverni i sjeverozapadni dio Zadarske (Gračac, Pag, Kolan, Povljana, Starigrad i Vir); sjeveroistočni i istočni dio Primorsko-goranske županije (Čabar, Delnice, Lokve, Fužine, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko, Brod Moravice, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski, Omišalj, Vrbnik, Krk, Punat, Baška, Rab…). Doživjela bi najveće promjene i teritorijalno bi bila najveća. U njoj više ne bi bili dijelovi Zagreba i Zagrebačke županije.

8) Istra i Rijeka i dalje bi se nalazile  u istoj izbornoj jedinici

Čitava Istarska županija; zapadni dio Primorsko-goranske županije (Mošćenička Draga, Lovran, Opatija, Matulji, Kastav, Rijeka, Viškovo, Klana, Jelenje, Čavle, Kostrena, Cres, Mali Lošinj).

Tu ne bi bilo puno promjena jer i sada obuhvaća cijelu Istarsku županiju i zapadni dio Primorsko-goranske županije, i to gradove i općine Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kostrena, Kraljevica, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Malinska – Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka, Vrbnik.

9) Teritorijalno se najviše smanjila, u njoj više nema Ličke županije

Teritorijalno bi se značajno smanjila, a činile bi ju Zadarska županija bez sjevernog i sjeverozapadnog dijela (Privlaka, Nin, Vrsi, Ražanac, Posedarje, Jasenice, Obrovac, Novigrad, Zadar, Zemunik Donji, Škabrnja, Bibinje, Sukošan, Benkovac, Sveti Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane, Pašman, Tkon, Sali…); čitava Šibensko-kninska; zapadni i sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske županije (Trogir, Klis, Kaštela, Solin, Vrlika, Sinj, Trilj, Dugopolje, Šolta…). Sada obuhvaća Ličku, Zadarsku, Šibensku i sjeverni dio Splitske županije.

10) Činio bi ju južni i jugoistočni dio Splitske te Dubrovačka županija

Činili bi ju, prema ovom prijedlogu, središnji, južni i jugoistočni dio Splitsko-dalmatinske županije (Split, Podstrana, Dugi Rat, Omiš, Cista Provo, Lovreć, Šestanovac, Zadvarje, Lokvičići, Zagvozd, Podbablje, Proložac, Imotski, Zmijavci, Runovići, Vrgorac, Brela, Baška Voda, Makarska, Tučepi, Podgora, Gradac, Supetar, Sutivan, Milna, Postira, Pučišća, Selca, Nerežišća, Bol, Vis, Komiža, Hvar, Stari Grad, Jelsa, Sućuraj); čitava Dubrovačko-neretvanska županija.

Sada obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Na listi od 30.166 dužnika Porezne uprave su i neka poznata imena. Upravo su fizičke osobe, njih 30.166, najveći porezni dužnici s dugom od 4,2 milijarde kuna, ali u usporedbi s prošlom godinom dužnika je manje za 4,18 posto i duguju 10 posto manji iznos.

Na listi dužnika i dalje je apsolutni rekorder 71-godišnji Zvonimir Staničić iz Zaprešića, uz čije se ime veže dug od nevjerojatnih 81,49 milijuna kuna. On je još prije devet godina tvrdio da je njegova tvrtka zapravo služila kao “protočni bojler” u naftnom biznisu, ali da je zbog obiteljske tragedije to slabo kontrolirao. Drugi i treći na listi su USKOK-ov optuženik i osuđenik Željko Žužić te Miro Vrlja, također jedan od optuženih za financijske malverzacije.

Žužić, sisački poduzetnik i krunski USKOK-ov svjedok u postupku protiv sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel, prema povoljnim uvjetima koje je dobio sporazumom s tužiteljstvom trebao je uplatiti u državni proračun 37,651.779,94 kune protupravno stečene imovinske koristi. Riječ je o novcu koji pripada svim poreznim obveznicima pa je time još teže shvatiti zašto on do današnjeg dana nije naplaćen i zašto Žužiću nije opozvana uvjetna osuda i aktivirana zatvorska kazna, što je bilo predviđeno osudom na osnovi sporazuma s tužiteljima. Prije sedam godina ovako se očitovao o poreznom dugu:

“Priznajem da sam dužan državi i priznajem sve činjenice koje mi se stavljaju na teret. No ne mogu se očitovati o visini duga jer ne znam koliki je, odnosno ne znam koliko dugujem državi. To što dugujem državi želim vratiti iako, kao što rekoh, ne znam koliko točno dugujem.”

Sada, kako je objavila Porezna uprava, Žužić duguje nešto više od 8,5 milijuna kuna za porez i prirez te 32,8 milijuna kuna za porez na promet nekretninama, odnosno nešto više od 41 milijun kuna.

Poduzetnik Miro Vrlja bio je 2018. godine nepravomoćno osuđen na zagrebačkom Županijskom sudu na povrat nezakonito stečenih tri milijuna kuna te godinu i 10 mjeseci djelomično uvjetne kazne jer je utajio porez i oštetio svoju tvrtku na koju je kupio jahtu korištenu u privatne svrhe. Prvostupanjska presuda u međuvremenu je ukinuta i čeka ga ponovljeno suđenje. Inače, Vrlja je bio suvlasnik zagrebačke tvrtke Kvaternik Plaza, a trenutno se vodi kao član uprave bjelovarskog kafića Predah, čiji je vlasnik njegov sin, Filip Vrlja. Vrlja državi duguje ukupno 31,8 milijuna kuna, a državi je dužna i njegova tvrtka.

Među top 10 dužnika je i Luka Jurić kojeg USKOK još od 2017. tereti da je s bratom i još nekim suosumnjičenicima izvukao 105,6 milijuna kuna iz tvrtki Bubanj niskogradnja i Bubanj odvodnja braće Jurić. Prema optužbi, oni su od 2002. do 2015. godine na taj način, kako bi izbjegli plaćanje poreza i domogli se gotovine, oštetili vlastite tvrtke za oko 80 milijuna kuna. Državni proračun pritom su oštetili, kako ih se tereti, za više od 30 milijuna kuna, a on je peti na listi dužnika s nešto više od 22 milijuna kuna duga.

Inače, Porezna uprava je “listu dužnika” prvi put objavila 31. srpnja 2012. godine i prvih se godina ta lista ažurirala četiri puta godišnje (krajem siječnja, travnja, srpnja i listopada), ali se od 2016. godine ažurira jednom godišnje (krajem listopada). Na listi su i imena odvjetnika, novinara, izdavača, poduzetnika, ima i dosta kineskih, ruskih i drugih stranih državljana, koji imaju prebivalište u Moskvi, Sankt Peterburgu ili u drugim poreznim oazama

Hrvatski inovatori ostvarili su sjajne rezultate u svim kategorijama, te su nagrađeni sa 4 zlatne, 3 srebrnih i 4 brončane nagrade.

U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora, hrvatski su inovatori tradicionalno sudjelovali na 73. međunarodnom sajmu inovacija iENA 2022. Sajam se održao od 27. – 30. listopada 2022. u Njemačkoj u gradu Nürnbergu,  gdje se predstavilo više od 500 inovacija iz 26 zemalja svijeta. Važno je istaknuti da se međunarodni sajam inovacija IENA održava više od 70 godina što ga svrstava među najstarije a time i među najuglednije u svijetu.

Kao dio Hrvatske selekcije inovatora tradicionalno su nastupili i predstavnici Samobora.

Tako je zlatnu medalju osvojila inovacija „Pametni virtualni prekidač PRO-I“ samoborskih studenata-inovatora Lovre Stipanovića, Josipa Oroza te mentora Ivana Vlainićaiz Društva pedagoga tehničke kulture i informatike iz Samobora,

Srebrnu medalje osvojila je inovacija „Pametna PLANK strunjača“ koju su napravili srednjoškolski učenici-inovatori Erik Braun, Tin Oršić, Kristijan Crnić, Nikola Mirković, Luka Galunić i Gabrijel Dumbović koje su vodili nastavnici-mentori Ivan Vlainić i Stjepan Razum.

Od bojnih međunarodnih posjetitelja i uzvanika, podršku hrvatskim inovatorima na sajmu inovacija iENA došao je iskazati i Generalni konzul RH u Münhenu Vladimir Duvnjak. U sklopu sajma održane su brojne konferencije, STEM radionice i B2B skupovi koji su potakli velik interes posjetitelja i izlagača.

Matija Žugec, glavni tajnik Hrvatske zajednice inovatora

David Martić, tajnik DPTK&INF. Samobor

Objava Hrvatski inovatori ostvarili su sjajne rezultate na međunarodnom sajmu inovacija iENA 2022. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora od 13. do 15. listopada 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Gradu Zagrebu održala se jubilarna 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022.

Na 20. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2022. nastupili su samoborski učenici i studenti čiji nastup je organiziralo Društvo pedagoga tehničke kulture i informatike grada Samobora koji su polučili odlične rezultate, pa je tako:

Inovacija – Pro I –  autora- studenata Lovre Stipanovića  i Josipa Oroza, uz mentorsko vodstvo Ivana Vlainića osvojila Zlatnu medalju,  a  inovacija – Pametna Strunjača, grupe autora-srednjoškolaca Srednje strukovne škole Samobor koju čine: Kristijan Crnić, Tin Oršić, Nikola Mirković, Erik Braun, Luka Galunić, Gabrijel Dumbović, uz vodstvo mentora Ivana Vlainića i Stjepana Razuma – osvojila također Zlatnu medalju.

Na svečanoj dodjeli nagrada od brojnih nagrađenih inovatora i inovacija, osvajača medalja, Međunarodna federacija nacionalnih saveza inovatora,  IFIA, uvijek nagrađuje po njima najbolje, pa je tako ove godine nagrada- IFIA- medalja pripala našim Samoborcima Lovri Stipanoviću i Josipu Orozu te njihovom mentoru Ivanu Vlainiću za inovaciju: „PRO-I pametni virtualni prekidač“.

Na otvorenju izložbe predstavilo se više od 200 inovacija i novih tehnologija iz gotovo svih područja ljudskog rada. Od industrije do svakodnevice, a koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih tvrtki i start-up tvrtki iz Hrvatske i svijeta.

prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, istaknuo je u svome pozdravnome govoru kako je ARCA jedina takva izložba u svijetu koja je održavana svih 20 godina u kontinuitetu, pa i kroz pandemijske dvije godine. Ponovio je Šimpraga kako razvijene zemlje konstantno ulažu u razvoj inovacija i njihovu primjenu jer znaju da se samo tako može razvijati gospodarski sektor.

Na otvorenju se obratio i prof.dr.sc. Tomislav Josip Mlinarić, novi prorektor Zagrebačkoga sveučilišta za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom koji se osvrnuo na ulogu inovacije i nova tehnoloških rješenja te istaknuo da bez inovacija i transfera toga znanja u gospodarstvo Republike Hrvatske teško da ćemo moći na adekvatan način iskoristiti značajna sredstva koja je Europska unija namijenila za oporavak našeg gospodarstva.

Dugogodišnji partner ARCA-e, Državni zavod za intelektualno vlasništvo tradicionalno je održao predavanje na temu „Zaštita intelektualnog vlasništva“ na kojoj se sudionike educiralo o pravima intelektualnog vlasništva koje obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite od njegovog neovlaštenog korištenja. Udruga Nikola Tesla – Genij za budućnost održala je radionicu i tribinu o važnosti Nikole Tesle i etičnog poslovanja.

Od brojnih aktivnosti tokom izložbe u petak 14. listopada 2022. u svrhu jubilarne godišnjice bilo je i predstavljanje monografije „ARCA – prvih 20 godina“ kojom se osim tradicije domaćih međunarodnih sajmova obilježilo i 65 godina aktivnog inovatorstva na prostorima Republike Hrvatske.

Objava Velik uspjeh samoborskih inovatora na 20. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2022. pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Objavljen je Natječaj za provedbu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – provedba tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu traje od 11. studenog 2022. godine do 29. prosinca 2022. godine. Od 63,5 milijuna kuna osiguranih za provedbu Natječaja, 19 milijuna kuna je predviđeno za ulaganja u Jadransku Hrvatsku te 44,5 milijuna kuna za ulaganja u kontinentalni dio Hrvatske.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija. Svrha Natječaja je podizanje konkurentnosti i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava sufinanciranjem ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu, čime se uz učinkovito korištenje prirodnih resursa i očuvanje okoliša doprinosi otpornom i održivom razvoju gospodarstava.

Do sada je iz Programa ruralnog razvoja odobreno 789 milijuna kuna potpore za 19 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od oko 8.200 hektara u okviru operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“. Na posljednjim natječajima u sklopu tipa operacije 4.1.1., koji su se odnosili na podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada odnosno vinograda, bili su prihvatljivi troškovi sustava za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima te oprema za navodnjavanje, a projekti koji su uključivali navodnjavanje imali su prednost pri odabiru te je ukupno do sada za takve projekte odobrena potpora u iznosu od gotovo 86 milijuna kuna.

U cilju poboljšanja praksi koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, intervencijama iz Strateškog plana RH do 2027. sufinanciraju se ulaganja usmjerena ka navodnjavanju poljoprivrednih površina, za što je  u okviru intervencije 74.01.“Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ osigurano 72,3 milijuna eura.

Detalji Natječaja nalaze se na poveznici.

Objava Objavljen 63,5 mln kn vrijedan Natječaj za ulaganje u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U srijedu 02. studenog službeno počinju prijave za 51. po redu izdanje kultnog malonogometnog turnira Kutija šibica 2022. powered by Coca Cola.

Prijave traju do 10. studenoga, a odvijaju se u samom Domu sportova svakog dana od 12:00 do 20:00 sati, Trg Krešimir Ćosića 11, I. kat, soba 125,  te online na web stranici www.kutija-sibica.hr.

Cijena kotizacije za seniorski i veteranski turnir je 1000 kn, dok za turnir žena iznosi 200 kn. Seniorski i veteranski turnir se igraju loptom veličine broj 5 s reduciranim  odskokom dok se turnir žena igra s loptom veličine 4.

Uz 51. seniorski turnir igrati će se i 15. veteranski turnir te 6. turnir žena a ukupni nagradni fond turnira iznosi 170.000 kuna uz uobičajene pehare, medalje i sponzorske darove.

Izvlačenje parova predviđeno je za 17. studenoga nakon čega slijede dvoboji na četiri lokacije: dvorani 2  Doma sportova, SD Boško Božić Pepsi, SD Sutinska vrela i SD Dubrava. Uzbudljiva završnica turnira  već tradicionalno započinje na Štefanje, a 29. prosinca biti će poznat i pobjednik 51. izdanja najvećeg malonogometnog turnira u regiji uz izravan televizijski prijenos na HTV-u.

Sve informacije moguće je dobiti na www.kutija-sibica.hr, te na broj telefona 01 6421 072 za vrijeme trajanja prijava od 02. do 10.11. između 12:00 i 20:00 sati.

Objava Ovu srijedu počinju prijave za 51. izdanje Kutije šibica pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U petak, 28. listopada 2022. godine, utvrđena je visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod dvije lešine crvenokljunih labudova na području jezera Kipišće u Zagrebačkoj županiji. 

Karakteristično je za trenutnu epidemiju VPIP održavanje i cirkulacija virusa u populaciji divljih ptica i tijekom ljetnog perioda te je u ljetnim mjesecima bolest potvrđena u 15 europskih zemalja. Iako se od lipnja do rujna ove godine broj izbijanja u domaće peradi smanjio u odnosu na prethodne mjesece, u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj izbijanja je pet puta veći. Prema informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, između 11. lipnja i 9. rujna 2022. prijavljeno je 788 izbijanja VPIP influence ptica u 16 zemalja EU/EEA te u Ujedinjenom Kraljevstvu, od čega najveći broj u divljih ptica (710 izbijanja), 56 u peradi te 22 izbijanja u ptica u zatočeništvu.

Iako cirkulacija virusa influence ptica nije neuobičajena pojava, epidemija VPIP tijekom 2021/2022 godine ujedno je i najveća ikad zabilježena u Europi. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da je rizik od oboljenja ljudi u EU nizak, odnosno nizak do srednji za profesionalno izložene osobe, pri čemu treba uzeti u obzir i veliku raznolikost cirkulirajućih virusa u populacijama ptica, a u odnosu na mogući zoonotski potencijal.

S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporuča se:

• onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama, što je više moguće,
• s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa),
• držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.

Posjednici koji drže perad dužni su:

• obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu,
• obavezno redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost),
• obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije,
• za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini (Narodne novine br. 145/21 i 90/22).

U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:

• iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti,
• potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun,
• cijanoza kreste i podbradnjaka,
• sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem  nepokrivenim područjima nogu,
• značajan pad nesivosti i valivosti te loša  kvaliteta ljuske jajeta,
• živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),
• krvarenja krijeste i podbradnjaka.

Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.

Objava Potvrđena visokopatogena influenca ptica kod dva labuda u Zagrebačkoj županiji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.