Već tradicionalno, načelnica Općine Konjščina sa suradnicima je dočekala mališane iz Dječjeg vrtića Konjščina i Osnovne škole Konjščina da zajedno, uz pomoć DVD Konjščina okite božićna drvca ispred općinske zgrade i Doma zdravlja.
Ove godine pridružio im se i Djed Božićnjak kojeg su djeca veselo obilazili u njegovoj božićnoj kući.
Načelnica Anita Curiš Krok zahvalila je Udruzi pčelara “Nektar” Konjščina što svake godine brinu o dolasku sv. Nikole i Djeda Božićnjaka.
– Drago mi je što se okupio velik broj djece na kićenju borova. To je jedna lijepa tradicija koju ćemo nastaviti i dalje jer djeca uživaju u tome. Posebnu čar ove godine daje Kuća Djeda Božićnjaka i sam Djed Božićnjak koji spremno dočekuje svu djecu i njihove roditelje – istaknula je načelnica Curiš Krok.
Dodajmo, kako će se Kuća Djeda Božićnjaka moći posjetiti: 14.12.2024., subota, od 18 do 20 sati, 19.12.2024., četvrtak, od 17 do 19 sati, 20.12.2024., petak, od 17 do 19 sati i 23.12.2024., ponedjeljak, od 18 do 20 sati.
Nakon dugih 58 godina pauze u radu i čekanja na uređenje, stara škola u Bistri dobila je novi sjaj i funkciju Kulturno-turističkog centra. Prostoru su podareni bogat fundus, multimedijalna dvorana, razni postavi i kulturno blago bistranskoga kraja. Centar su svečano otvorili bistranski općinski načelnik Danijel Drviš te Krešimir Gulić, predsjednik Općinskog vijeća za čijeg je načelničkog mandata cijela priča počela.
Drviš se složio s novinarevom izjavom da je ovo jedan od ljepših poslova koji jedan načelnik u mandatu može imati. “Moram priznati da je ovo, koliko ja vidim, i u okolici našega zaprešićkoga kraja jako rijedak posao. Ne događa se često da se nešto ovakvo u kulturi otvara. Mi smo zahvaljujući mehanizmu integriranih teritorijalnih ulaganja, Turističkoj zajednici Zagrebačke županije i našoj Udruzi Ekomuzej došli dokraja projekta. Sredstva su iz europskih fondova, ali je velik dio povučen i iz županijskog proračuna”, rekao je Drviš.
Danijel Drviš, načelnik Općine Bistra
Projekt obnove zgrade stare, narodne škole u Poljanici Bistranskoj i kulturno-turističke revitalizacije u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija vrijedan je 1,6 milijuna eura. Prekrasan objekt izgrađen je 1878. godine. Sad je nakon obnove svrha ove ustanove očuvanje povijesne i kulturne baštine bistranskoga kraja. Cilj je također razvoj sadržaja kako bi Bistra dobila svoje mjesto na turističkoj karti Hrvatske.
Prilikom održavanja Svečane sjednice grada Krapine državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek i član Uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić obznanili su jednu odličnu vijest za cjelokupnu Krapinsko-zagorsku županiju. Naime odabran je izvođač radova za izgradnju brze ceste od Zlatar Bistrice do Marije Bistrice. Nakon nekoliko godina čekanja, kreće nastavak izgradnje brze ceste koja ide od Zaboka i to na 3,5 kilometara dugoj dionici od Zlatar Bistrice do Marije Bistrice. Vrijednost ovog veoma vrijednog projekta je 62 milijuna eura, a dionica bi trebala biti završena u sljedećih 30 mjeseci. Radovi uključuju i izgradnju tunela od 663 metra te mostove iznad potoka Bistrica.
“Ako gledamo potez od Zaboka do Marije Bistrice, ovo je svakako najkompleksnija dionica za napraviti. To će mnogo značiti za Hrvatsko Zagroje i cijeli sjever Hrvatske. Mi smo kreirali proračun našeg ministarstva prema prioritetima i potrebama na području cijele Hrvatske. Na puno lokacija su potrebni projekti poput ovoga i vjerujem da ćemo ih sve realizirati. Danas smo ponosni jer na ovom projektu s lokalnom zajednicom radimo posljednjih 8, 9 godina i jako smo sretni što sada kreće dalje prema Mariji Bistrici”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Žarko Tušek.
Žarko Tušek
Nastavak brze ceste do Marije Bistrice gradit će konzorcij tri slovenske tvrtke, a prije početka izgradnje preostale su još zakonske formalnosti.
“Sada je pred nama onaj dio procedure gdje se čeka mogućnost žalbe, a nakon toga ide daljnja procedura, arheološki radovi i na kraju uvođenje izvođača u posao. Valja istaknuti da je ovo samo dio projekta jer ćemo dalje ići prema Kašini. Također, u planu nabave će tijekom ove godine biti raspisan natječaj za dionicu od Krapine do Gorjaka i nastavljamo dalje s projektnom dokumentacijom. Investicije su velike na području cijele Hrvatske, pa tako i na području Krapinsko – zagorske županije. Po prvi puta prihod Hrvatskih cesta premašuju 355 milijuna eura, a za taj se iznos može zahvaliti Vladi i resornom ministarstvu jer su prepoznali važnost projekata poput brze ceste prema Mariji Bistrici”, istaknuo je član Uprave Hrvatskih ceta, Alen Leverić.
Alen Leverić
Nova brza cesta znatno će olakšati pristup Nacionalnom svetištu i time rasteretiti ostale okolne prometnice, a najviše koristi imat će stanovnici Marije Bistrice.
Članovi brdovečke Hrvatske seljačke stranke u Prigorju su prolaznicima dijelili pšenicu, koju su oni ponijeli kućama i pritom nisu ostali dužni. Pšenica je naime bila besplatna i, kako kažu, dana od srca uz želju za svako dobro. “Neka samo raste”, dalo se čuti.
“Danas smo se sreli kako bismo svojim mještanima podijelili božićnu pšenicu. Kao što znamo, ona se sije na dan svete Lucije, koja je bila zaštitnica plodnosti i obnove života. Prema narodnom vjerovanju, sljedeća godina bit će onakva kakva ovih dana izraste pšenica. Nadam se da će mještanima kojima smo podijelili ovu pšenicu ona lijepo izrasti i da će sljedeća godina biti plodna. Ujedno ih pozivam na čehatvu perja koju imamo u siječnju. Nadam se lijepom odazivu. Svim mještanima općine Brdovec članovi HSS-a žele sretan Božić i novu godinu. Neka sljedeća bude bolja nego ova”, rekla je predsjednica Hrvatskog srca HSS-a Brdovec, Snježana Jurišić.
Snježana Jurišić, predsjednica
Dan svete Lucije i pšenica povezani su kroz tradiciju i običaje, osobito u Dalmaciji. Pšenica podsjeća na Isusovo rođenje i na novi život koji donosi Božić. Najčešće se sije u tanjuriće ili slične plitke posude u koje se stavlja zemlja ili vata, a onda i sjeme pšenice. Smješta se na toplo i svijetlo mjesto te zalijeva kako bi proklijala i zazelenila se do 25. prosinca.
Zagrebačka županija održala je 17. sjednicu županijske skupštine na kojoj je usvojen rebalans proračuna za ovu kao i proračun za 2025 godinu. Tako će proračun za narednu godinu iznositi 298 milijuna eura što predstavlja njegov o povećanje za nešto više od 16%.
Proračunska sredstva iznosit će 298 milijuna eura
Na posljednjoj održanoj sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije vijećnici su usvojili rebalans proračuna za 2024 godinu kojim je on umanjen za 12.33%. Kako ističu vladajući on je donesen radi smanjenja sredstava za kapitalna ulaganja u školstvu.
” Oporba uvijek ima pravo da prigovara ali da smo slušali njih ovi projekti iz MPO-a ne bi danas bili tu. Da smo slušali njih mi bi išli na samo dvije škole onu u Jaski i onu u Zelini. To ne bi bilo dobro za dobrobit svih naših građana. Ovako imamo nadu da ćemo 17 škola izgraditi u Zagrebačkoj županiji, a već za četiri smo dobili potvrdu.” naglasio je predsjednik ŽS Zagrebačke županije Mato Čičak.
Vijećnici su usvojili i proračun za narednu godinu koji će iznosit 298 milijuna eura. Najveći dio izvornog proračuna namijenjen upravo za kapitalna ulaganja u školstvo.
” Proračun za 2025 je neambiciozan čak je i manji od onog kojeg smo izvorno donijeli za 2024. godinu. Imali smo u njemu primjedbe koje su se odnosile na zdravstvo. Predložili smo i amandmane veze za zdravstvo no oni su odbijeni.” rekla je vijećnica SDP-a Nadica Žužak.
I dok neki amandmani oporbe nisu prihvaćeni, prihvaćen je bio onaj Stjepka Rukelja koji se direktno tiče stratišta iz drugog svjetskog rata na području općine Brdovec.
” Drago mi je da su vijećnici prepoznali moj amandman jer je to je tema koja već dugo muči općinu Brdovec. Prvenstveno ljude koje su izgubili neke svoje bližnje i ne znaju gdje su i kako završili. Na ovaj način riješilo bi se napokon to pitanje nestalih.” naglasio je vijećnik Stjepko Rukelj.
Među ostalim točkama na sjednici je donesen i godišnji plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, razvoja sustava civilne zaštite, godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite i provedbeni plana unapređenja zaštite od požara.
18. humanitarna aukcija umjetnina Ivo Košir u organizaciji Kluba Zapreščana ponovno je pokazala kako umjetnost može služiti većoj svrsi budući da je prikupljeno čak 10 tisuća eura za pomoć Udruzi Rubikon koja skrbi o djeci s autizmom i drugim teškoćama u razvoju. U ovom lancu dobrote sudjelovali su umjetnici koji daruju svoja djela, ali i […]
Studenti Akademije likovnih umjetnosti i ove su godine dobili priliku izložiti svoje radove u Samoboru. Kroz izložbu „ALU u Bunkeru V“ ovaj put predstavili su se studenti diplomskog studija Slikarstva. Suradnja samoborske Galerije Prica i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu tako se nastavila petu godinu zaredom. Ovogodišnjom izložbom u Art roomu Centra za mlade Bunker predstavljen je izbor slika studenata na završnoj godini Slikarstva pod mentorstvom četiri profesora.
“Doista nas veseli da otkad smo otvorili Centru za mlade Bunker u sklopu kojeg djeluje i ovaj Art room imamo prekrasnu suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti koja je prepoznala našu težnju pružanja podrške mladim umjetnicima u nekim prvim koracima u stvarnom umjetničkom svijetu”, rekla je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Jelena Vojvoda.
Jelena Vojvoda
“Izbor radova je s diplomske tj. pete godine. To su radovi iz četiri klase kojima su mentori Matko Vekić, Zoltan Novak, Zlatan Vehabović i ja kao jedina mentorica na odsjeku slikarstva. S obzirom da je početak nastavne godine koja vodi prema diplomskom ispitu imamo malo radova koji su gotovi. Oni teže tome da se iz njihovih različitosti osobnog istraživanja, slikovitosti motiva i već razvijenog rukopisa pojedinacakroz koji mjesec stvori diplomski rad”, naglasila je profesorica na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Ksenija Turčić.
Ksenija Turčić
Jedan od onih koji je sudjelovao u izboru radova je i Lav Paripović koji je istaknuo da se u radovima ocrtava vrijeme u kojem živimo.
“Uvijek se ta potraga za nekim osobnim glasom i osobnim izričajem provlači kroz Akademiju likovnih umjetnosti. Kako je danas hektično doba možda su tu i prisutniji malo hektičniji i direktniji motivi što je refleksija ovog našeg trenutnog doba” , napomenuo je asitent na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Lav Paripović.
Lav Paripović
Izloženi su radovi Katarine Antunović, Caroline Barbarić, Marije Čeko, Lucije Guberac, Patricije Šantek Goričanec, Karla Kopića, Julie Kršlović, Matee Tošković i Tine Vugrnec početni su korak u procesu stvaranja diplomskog rada. Svi zainteresirani ovu izložbu u Art Room-u Bunkera mogu pogledati do kraja godine.
Humanitarna aukcija umjetnina Ivo Košir ponovno je pokazala kako umjetnost služi većoj svrsi! Aukciju je 18. put vrlo uspješno pripremio “Zapreščan”. Posjetiteljima su ponuđene slike i skulpture raznih autora – od amatera do poznatih imena. Prodane su pritom sve umjetnine, među kojima i one slikara poput Skurjenija te Karaule. Skupljeno je deset tisuća eura, koji su darovani Udruzi Rubikon. “Moram reći da sam zaista zadovoljan kako odazivom naših sugrađana, tako i prikupljenim sredstvima. Cifra koju smo prikupili dosad je je rekordna i tim ćemo novcem puno pomoći našoj udruzi koja brine o djeci s autizmom. Naravno da će Klub Zapreščana uvijek stajati iza takvih stvari. Slavimo punoljetnost. Neki kažu da je to malo, neki da je puno. U svoje 23 godine Klub je odradio 18. aukciju. Sputala nas je epidemija pa smo imali neku pauzu, ali se vraćamo starim stazama slave i humanitarnom radu, kao što smo uvijek radili”, rekao je predsjednik Danijel Saić.
Danijel Saić, predsjednik “Zapreščana”
Udruga Rubikon izuzetno je zadovoljna skupljenim novcem. “Kad smo 2013. godine imali desetero djece koja su trebala krenuti u školu, okupili smo se mi roditelji i osnovali Udrugu. Sad imamo oko 64 djece jer se svakog tjedna javljaju novi roditelji s djecom o kojoj skrbimo”, predstavila je Rubikon predsjednica Ruža Franjičević.
Ruža Franjičević, predsjednica Udruge Rubikon
Posljednja je održana i tradicionalna, humanitarna aukcija iznenađenja. Kupac nepoznate umjetnine nakraju je bila zaprešićka vijećnica i pravnica Barbara Knežević, u čije je ruke otišla slika Davora Vukovića.
Općina Lobor na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća u ovoj godini dobila je rekordan proračun u iznosu od čak 15,1 milijun eura, iznos kakvim se ne bi posramile ni puno veće općina, ali i brojni gradovi u Hrvatskoj.
Prihodi proračuna za 2025. godinu planirani su u iznosu od 15.114.156,20 eura, dok su rashodi planirani u iznosu od 15.089.156,20 eura.
U planu je provedba nekoliko kapitalnih projekata pa je tako na EU projekt prijavljen projekt dogradnje zgrade dječjeg vrtića u iznosu od 900 tisuća eura. Tu je i najveći kapitalni projekt Općine Lobor u njenoj povijesti, gdje će Općina kao nositelj projekta izgraditi Centar za starije osobe Lobor vrijedan 7,7 milijuna eura. Od toga je iz Ministarstva osigurano 6,5 milijuna eura, dok je ostatak sredstava osiguran u Proračunu za 2025. godinu.
Dio sredstava i ove će godine biti namijenjen za program održavanja objekata komunalne infrastrukture za što je ukupno namijenjeno 375.400,00 eura. Velika sredstva planirana su i za izgradnju komunalne infrastrukture, između ostalog, za izgradnju cesta za što je u proračunu osigurano 381 tisuća eura, a sredstva su planirana i za izgradnju i opremanje teniskog igrališta u Vojnovcu, kao i za odvodnju i nogostupe u Petrovoj Gori. Urediti će se groblja i parkirališta, kao i park iza crkve sv. Ane, a opremiti će se dječje igralište u Dječjem vrtiću Ivančica – Lobor.
Osigurana su i sredstva za sanaciju klizišta koju će sufinancirati Hrvatske vode, a planira se i rekonstrukcija nerazvrstane ceste Petrova Gora-Pokojec u iznosu od 2 milijuna eura. Ujedno će se rekonstruirati i fontana u Loboru.
U sklopu programa javnih potreba u kulturi Općine Lobor za 2025. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 133.670,00 eura. Od toga je najviše sredstava namijenjeno za udruge u sportu, kulturi i za opće dobro, kao i donacije za kulturu i općinske manifestacije.
Velika sredstva osigurana su i za program socijalne skrbi i pomoći građanima poput božićnica i uskrsnica za umirovljenike, poticaji obiteljima za novorođenu djecu, stipendije i školarine, nabava školskih udžbenika, naknade za troškove stanovanja itd. Za spomenuti program u Proračunu je osigurano 128.806,70 eura.
Kako je objasnila načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih, proračun za 2025. godinu je veliki, ali veliki su i planovi za narednu godinu.
– Donijeli smo rekordan proračun za sljedeću godinu u kojem su osigurana sredstva za kapitalne projekte na području općine, poput izgradnje Centra za starije osobe Lobor. Kao i svake godine, veliki dio sredstava osigurali smo za komunalnu infrastrukturu, za javne potrebe u kulturi i naše manifestacije, za obrazovanje i za socijalnu skrb, za naše najmlađe i najstarije. Vjerujem da ćemo i ove godine velik dio sredstava osigurati i iz resornih ministarstava i EU fondova. Tu moram napomenuti kako su u Proračunu osigurana sredstava za puno projekata tako da je ispred nas još jedna radna godina – poručila je načelnica Jembrih.
Budući je ovo zadnji proračun donijet u ovom mandatu, Jembrih je zahvalila svim vijećnicima na suradnji dodajući kako svi zajedno mogu biti ponosni jer u proteklom razdoblju Općina Lobor ide velikim koracima naprijed.
– Od srca vam hvala svima na radu kroz Općinskog vijeće, na razumijevanju, konstruktivnim kritikama i savjetima, kao i činjenici da smo se uvijek svi zajedno prvenstveno vodili interesima naših Loborki i Loboraca, a politikanstvo smo ostavili po strani – zaključila je Jembrih.
USKOK je proširio istragu protiv dvojice krijumčara kokaina, a detalje je objavio u priopćenju na službenoj stranici koje niže prenosimo u cijelosti.
– USKOK je, nakon donošenja rješenja o provođenju istrage od 21. ožujka 2024. protiv 10 hrvatskih državljana, donio rješenje o proširenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1989.) koji je bio obuhvaćen navedenom istragom te protiv novog okrivljenika – hrvatskog državljanina (1984.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Osnovano se sumnja da su se VI. i XI. okr., tijekom listopada 2023. godine, na području Zagreba, Zaprešića i Istarske županije, povezali u zajedničko djelovanje u cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi kontinuiranom nabavom, skladištenjem, preprodajom i distribucijom velikih količina kokaina radi njegove daljnje distribucije na ilegalnom narko-tržištu Istre.
Sukladno prethodno dogovorenim ulogama, XI. okr. je bio zadužen za nabavu kokaina, dok su VI. okr. i još jedna za sada nepoznata muška osoba bili zaduženi za prihvat, transport i skladištenje droge. Nakon što je XI. okr. nabavio najmanje 20 kilograma kokaina, koji na ilegalnom narko-tržištu vrijedi najmanje 600.000,00 eura, s VI. okr. i nepoznatom muškom osobom dogovorio je da se droga sakrije u šumi u blizini Zaprešića radi skladištenja do daljnje preprodaje, što su oni i učinili.
Djelatnici policije su pronašli 10 kilograma koji je bio zapakiran u 10 zasebnih pakiranja. Također je prilikom pretraga kod XI. okr. pronađen novac u iznosu od ukupno 270.390,00 eura.
USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Rijeci predložio određivanje istražnog zatvora protiv XI. okr., dok se VI. okr. koji je obuhvaćen prethodno pokrenutom istragom već nalazi u istražnom zatvoru.
