U dvorištu Osnovne škole Ljudevita Gaja u Zaprešiću posađena je prva urbana Crošnjica u Hrvatskoj. To je inovativni ekološki projekt koji spaja edukaciju, održivost i zajedništvo. Projekt provodi Savez izviđača Hrvatske u suradnji s agencijom HART, a inspiriran je japanskom metodom Miyawaki, poznatom po stvaranju gustih, samoodrživih mini šuma u urbanim sredinama.
U sklopu zaprešićke Crošnjice posađeno je 196 sadnica i 24 različite vrste drveća i grmova na površini od oko 200 četvornih metara. Sve su biljke domaće, autoktone vrste, odabrane uz konzultacije sa šumarskim stručnjacima i Agronomskim fakultetom.
Crošnjica je zapravo urbana šumica koja se sadi na manjem prostoru, s velikim brojem različitih biljnih vrsta. Time se potiče bioraznolikost i brži rast jer se biljke međusobno “natječu” za svjetlost i prostor.
Tomislav Cerinski, ravnatelj OŠ Ljudevit Gaj
Osim što pridonosi hladnijim i zelenijim gradovima, Crošnjica ima i važnu edukativnu ulogu. Djeca će odrastati uz razno bilje, moći će promatrati rast i razvoj te uživati u prirodnim ljepotama. Učit će o oprašivanju, važnosti prirodnih procesa i očuvanju okoliša.
Djeca i Crošnjica rast će zajedno. To je projekt koji ne donosi samo zelenilo, već i znanje, iskustvo i osjećaj odgovornosti prema prirodi.
Prva Crošnjica već je niknula u Kamanju i to medonosna verzija. Nakon Zaprešića, Crošnjice će niknuti i u drugim gradovima – Slunju i Kostajnici.
Cilj projekta je stvoriti mrežu malih, ali moćnih zelenih oaza diljem Hrvatske. To su mjesta gdje se priroda vraća u gradove, a djeca uče živjeti u skladu s njom.
Sluh je jedan od najvažnijih osjeta, a njegov gubitak može značajno utjecati na kvalitetu života. Upravo zato, tvrtka Neuroth, vodeća u području slušnih pomagala, otvorila je novu poslovnicu u Zaboku, čime dodatno širi svoju mrežu i postaje dostupnija korisnicima u Krapinsko-zagorskoj županiji.
U novom centru za sluh korisnici mogu obaviti besplatan test sluha, prilagodbu aparata te stručne konzultacije. Posebno se ističe brend Vienaton, razvijen u Austriji, koji objedinjuje udobnost, dizajn i naprednu tehnologiju.
Vienaton slušni aparati automatski se prilagođavaju okolini – bilo da se nalazite u bučnom restoranu ili u tišini vlastitog doma. Moderni su, diskretni i jednostavni za korištenje, a njihove se funkcionalnosti mogu prilagoditi životnim navikama svakog korisnika.
Tvrtka Neuroth u Hrvatskoj posluje već više od 14 godina, a novi centar u Zaboku njihova je 14. poslovnica u zemlji. Otvorenjem ovog centra dodatno se učvršćuje njihova misija – omogućiti svima da ponovno čuju i žive punim životom.
Naš je cilj biti što bliže korisnicima i omogućiti svima da ponovno uživaju u svakodnevnim zvukovima života. Otvaranje poslovnice u Zaboku važan je korak u tom smjeru.
Željko Tomić, operativni direktor Neuroth tvrtke
Kako i sam slogan poručuje: “Bolje čuti znači bolje živjeti.”
Zaprešić ovih dana obilježava važan datum u svojoj povijesti. Naime povodom Dana grada okupili su se predstavnici Grada Zaprešića, udruga i građani. Grad je svoju tradiciju povezao s današnjim generacijama pa su se polaganju vijenaca i paljenju svijeća kod grobnice obitelji Jelačić pridružili i učenici Osnovne škole Ljudevita Gaja.
“Okupili smo se da svečanim polaganjem vijenaca odamo počast hrvatskom banu i generalu. On je svojim životom i djelom ostavio neizbrisiv pečat na zaprešićki kraj”, rekla je voditeljicadogađanja. Učenicima je pritom poručila neka vole i njeguju svoj Zaprešić.
“Znam da se borio za Zaprešić i za Hrvatsku i da je bio jako dobar čovjek”, rekao je učenik Mihael Bršec. “Ja znam da je živio u Novim dvorima i da je zakopan u ovoj grobnici”, dodao je Leo Prodanović. Na pitanje znaju li gdje se nalazi banov kip, Leo se sjetio da isti stoji na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.
Proslava Dana Grada Zaprešića uz pedesetak manifestacija
“Već tradicionalno polažemo vijence i palimo svijeće na grobnici generala, vojskovođe i bana Josipa Jelačića u raznim prigodama. Ja bih rekao da je najsvečanije vezano uz njegov dan rođenja, upravo 16. listopada. Ujedno je to s ponosom i naš Dan Grada. Ove je godine pedesetak manifestacija kojima ga obilježavamo, ali i tridesetak godina našeg razvoja u ovom obliku u kakvom se danas nalazimo. Veseli me što je Zaprešić grad koji raste, što spajamo našu povijest i ime bana, našeg Zapreščana, s našim razvojem. Uređenje Novih dvora dobro ide. Za sljedeći rođendan bana vjerujemo da ćemo ovaj dio imati i otvoren. U tim lijepim željama, uz ponos što pripadamo gradu bana Jelačića, još jednom koristim priliku da svim svojim dragim sugrađankama i sugrađanima čestitam Dan Grada, dan rođenja hrvatskog bana Josipa Jelačića”, poručio je Željko Turk, zaprešićki gradonačelnik.
Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića
U ozračju prisjećanja, ali i pogleda prema budućnosti, ovakvi susreti dodatno učvršćuju vezu između lokalne zajednice i njezine povijesti.
“On je rekao: ‘Nađite mi osobu koja će čitati riječi. Snimat ćemo ju i onda ćete te snimke slati u Institut. Moji će ih suradnici preslušavati i označavati akcente’ i tako je bilo. Ta osoba bila je Štefica Hanzir“, ispričala je Jasna Horvat, predsjednica Udruge Ivana Perkovca, povodom obilježavanja deset godina od objavljivanja Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice.
“Mi smo zapravo ove godine trebali obilježiti, to smo večeras i uspjeli, deset godina od tiskanja i izdavanja ovog prvog rječnika jednoga zaštićenoga govora u Republici Hrvatskoj. Tomu je prethodilo pet godina istraživanja, dokumentiranja, akcentuacije i rada s Institutom za hrvatski jezik. Kao što ste vidjeli, imali smo kvalitetne predavače; neke nove i nova predavanja, kao što je ono doktorice znanosti Mirele Horvatin“, istaknula je.
Prikupljanje jezične baštine inicirala lokalna zajednica
“Drago mi je što je ovo bio jedan od prvih primjera upravo prikupljanja jezične građe u suradnji Instituta i lokalne zajednice, pri čemu je lokalna zajednica tražila Institut za pomoć. To je vrlo rijetko. Obično znanstvenici idu na terene pa onda nemaju vremena za pojedine krajeve i biraju ih po nekim drugim prioritetima. Kad je zajednica ona koja inicira ovako vrijednu aktivnost prikupljanja, onda i brže dođe do vrijednih rezultata”, pohvalila je Mirela Horvatin s Instituta za antropologiju angažman i inicijativu lokalne zajednice. U predavanju je obradila pitanje “Jesu li naši govori nematerijalna kulturna baština“.
predavačica Mirela Horvatin
“Trebala nam se pridružiti doktorica znanosti Ivana Kurtović Budja. U posljednjem času bila je spriječena, ali sigurno će biti prilika da izlaže. Ovdje je također bila naša članica Rajna Pavuna, profesorica njemačkog jezika iz škole stranih jezika Pavuna. Ona je prezentirala jedno baš zanimljivo i interaktivno predavanje o germanizmima u kajkavskoj ikavici. Nakraju su profesorice Srednje škole “Ban Josip Jelačić” Zdravka Kramarić i Zvonka Špoljar napravile retrospektivu svih realiziranih zajedničkih projekata pa smo vidjeli da ih je bilo jako, jako čudo”, rekla je Jasna Horvat.
Ova prilika poslužila je i kao podsjetnik na same početke. “Bilo je krvi, znoja i suza. Suza je bilo i zaista, a večeras i suza radosnica jer su to bili teški i emotivni trenuci za nas. S puno entuzijazma, volje i želje ušli smo u izradu Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice prije točno 15 godina. Učinili smo dobar posao. I dalje smo ponosni i zadovoljni kad prolistamo tu našu knjigu, možemo reći, bibliju kajkavaca ikavaca“, zaključila je predsjednica Udruge Ivana Perkovca.
U Zaprešiću je na početku novoimenovane Vukovarske ulice svečano otkrivena bista herojaDomovinskog rata Blage Zadre. Emotivnoj svečanosti prisustvovali su i jednu posebnu počast legendi Vukovara odali članovi obitelji, branitelji, građani i predstavnici vlasti.
Svečanost je započela himnom u izvedbi Savskih valova. “Da bi vazda sretna bila…”, moglo se čuti uz zvuk tambura.
Inicijativu za ulicu na čijem početku danas stoji bista ovog hrvatskog domoljuba dala je Hrvatska demokratska zajednica Zaprešić. “Vukovar je simbol hrvatske obrane i pobjede. Blago Zadro bio je običan čovjek, jedan od nas, ali je kroz svoj život, a napose kroz obranu Vukovara, dao nemjerljivi doprinos stvaranju i ostvarenju hrvatskog sna u obrambenom ratu. To je danas naša slobodna Hrvatska“, obratio se Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića.
Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića
“Mi nikoga ne napadamo, ali spremni smo se braniti”
“Mi koji ga nismo osobno poznavali, pamtit ćemo ga po onim videozapisima koje često možete vidjeti. Ja sam ih posljednjih dana pregledao nekoliko još iz 90-e, iz onog vremena kad je borba bila politička, kad je hodao po istočnoj Slavoniji te pozivao na mir i razboritost. Tad ga nitko, nažalost, nije slušao. Sigurno je najpoznatiji videozapis onaj u kojem kaže: ‘Mi nikoga ne napadamo, mi nikoga ne ugrožavamo, ali spremni smo se braniti. Svakog onog tko nas napadne, dočekat ćemo na primjeren način’”, istaknuo je Darko Nekić, državni tajnik u kabinetu ministra branitelja.
Darko Nekić, državni tajnik u kabinetu ministra branitelja
“I sve do tragične smrti 16. listopada 1991., prije 34 godine, tako se ponašao i tako je živio. Zato i jest jedan od najpoznatijih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Doprinos koji je dao u obrani Hrvatske bio je ogroman. Ovaj spomenik nije ovdje zbog nas koji smo bili suvremenici svih tih događaja. Ovaj spomenik, ovo poprsje ovdje, važno je zbog svih onih koji će doći iza nas. Za 30, 40, 50 ili više godina ovdje će stajati neki drugi ljudi koji će polagati vijence i paliti svijeće. Upravo je zbog njih ovaj spomenik ovdje postavljen – da bi znali kakav je bio doprinos Blage Zadre i hrvatskih branitelja u obrani Hrvatske te da bi bili zahvalni jednoj cijeloj generaciji hrvatskih branitelja koja je stvorila neovisnu Hrvatsku u kojoj slobodno možemo slaviti svoje junake“, rekao je Nekić.
Spomenik koji povezuje istok i zapad Hrvatske
“Ova bista nije samo kip. Ona je znak sjećanja, poštovanja i zahvalnosti ne samo mojem ocu nego svim onim ljudima koji su u najtežim vremenima stali u obranu svoje domovine i pokazali što znači ljubav prema domovini. Moj otac bio je vojnik i zapovjednik. Prije svega je bio čovjek koji je vjerovao u istinu, poštenje i to da se domovina brani srcem, ne mržnjom. Za mene on nije bio samo heroj već otac koji me je učio da vrijediš onoliko koliko poštuješ druge i koliko si spreman žrtvovati se za ono što voliš”, kazao je sin Blage Zadre Tomislav Zadro.
“Danas ovdje u Zaprešiću, gradu koji zna cijeniti svoje junake i koji živi te vrijednosti, osjećam zahvalnost što se ime Blage Zadre izgovara s ponosom, ali i toplinom. Ono ne simbolizira samo rat nego i ljudskost, dobrotu i vjeru u bolju Hrvatsku. Ova bista spomenik je hrabrosti, ali i podsjetnik na mir“, zaključio je.
Tomislav Zadro, sin Blage Zadre
“Ima jedan grad oduvijek mi drag, ima jedan hrast slavonski. Ima jedan grad, svakom srcu drag, ima jedan div hrvatski. Vukovar, Vukovar, stoji dok protiču vode dunavske,” uslijedila je još jedna izvedba Savskih valova.
“Meni je izuzetno drago što sam danas ponovno u Zaprešiću i što sam imao priliku sudjelovati u otkrivanju ove biste. General-bojnik Drago Zadro definitivno je zaslužio jedan ovakav znamen ovdje”, rekao je državni tajnik u kabinetu ministra branitelja Darko Nekić po završetku.
“Grad Zaprešić svoj Dan, 16. listopada, slavi rođenjem bana Jelačića. General Blago Zadro izgubio je život na taj dan. Razmišljajući o tome, htjeli smo odati počast za sve ono što je on kao veliki čovjek i vojnik napravio za Hrvatsku. Na jedan način spojili smo istok i zapad Hrvatske, kao što je i Turk rekao”, kazao je Drago Bago, predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića.
Drago Bago, predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića
“Žrtva hrvatskih branitelja temelj je na kojem danas stojimo upravo ovdje i neprocjenjive je vrijednosti. Ostavili su nam domovinu, slobodu i budućnost. Neizmjerna im hvala na tome”, zaključio je Tomislav Zadro.
REZULTATI nacionalnih ispita predstavljeni danas u NCVVO-u pokazuju da su najbolje rezultate na razini županija postigle osnovne škole Grada Zagreba, dok su na razini gradova najbolje rezultate postigli četvrtaši Zaprešića i Varaždina te osmaši Makarske i Krapine.
U Zaprešiću će se od 17. do 19. listopada održati jubilarni 25. Gospodarski sajam, u organizaciji Udruženja obrtnika Zaprešić. Ova tradicionalna manifestacija, koja već četvrt stoljeća okuplja obrtnike, poduzetnike i izlagače iz cijele Hrvatske, održat će se u Srednjoj školi Ban Josip Jelačić te u prigodno uređenim vanjskim šatorima i prostoru oko škole.
Predsjednik Udruženja Davor Pismarović, gostujući u emisiji Zapadna strana Televizije Zapad, istaknuo je važnost sajma za lokalno gospodarstvo i cijelu regiju.
– Ovo je ljubilarni sajam koji mnogo znači ne samo za grad Zaprešić, nego i za okolne općine. Naši obrtnici imaju priliku pokazati svoja dostignuća, razmijeniti iskustva i predstaviti se široj publici – rekao je Pismarović.
Ovogodišnji sajam okupit će više od 200 izlagača i 150 štandova, što ga čini najvećim dosad. Uz domaće obrtnike, dolaze i gosti iz Vukovarsko-srijemske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Koprivničko-križevačke županije, ali i iz Slovenije i Vojvodine, s kojima zaprešićki obrtnici već dugi niz godina njeguju uspješnu suradnju.
Tema ovogodišnjeg sajma je „Izgradnja komunikacijske strategije u poduzetništvu“, a uvodno predavanje na otvorenju održat će Visoka škola Baltazar Zaprešić, s kojom Udruženje ostvaruje dugogodišnju suradnju.
– Želimo potaknuti obrtnike da nauče kako se bolje predstaviti, promovirati svoj proizvod i uspješnije komunicirati s tržištem. Sajam nije samo izložbeno-prodajni događaj, već i edukativna manifestacija – pojašnjava Pismarović.
Sajam će biti otvoren u petak, 17. listopada u 11 sati, a posjetitelji će ga moći razgledati svakog dana od 10 do 20 sati. Ulaz je, kao i svake godine, besplatan.
Osim poslovnog dijela, posjetitelje očekuje i bogat kulturno-zabavni program. Sudjelovat će brojna kulturno-umjetnička društva, tamburaški sastavi i zborovi, među kojima i muški pjevački zbor „Bistrani“, čiji je Pismarović predsjednik. Poseban događaj bit će i „Medni doručak“, koji će u subotu od 10 do 12 sati organizirati Pčelarska udruga Ban Josip Jelačić, a građani će moći besplatno kušati domaće pčelarske proizvode.
Udruženje obrtnika Zaprešić danas broji 1418 aktivnih obrtnika, a bilježi i značajan rast od čak 13,8 posto više nego prethodne godine. To je, kaže Pismarović, iznad hrvatskog prosjeka.
– Posebno nas veseli što sve više mladih otvara svoje obrte, najčešće paušalne. Vidimo da žele stvarati, imaju znanje i podršku lokalne zajednice. Naš cilj je pomoći im savjetima, edukacijom i konkretnom podrškom – naglašava.
S obzirom na rast interesa izlagača, organizatori već razmišljaju o proširenju sajma sljedećih godina.
– Ove smo godine morali dodati vanjske šatore jer je interes ogroman. Ljudi žele doći, vidjeti proizvode uživo i razgovarati s obrtnicima. To je iskustvo koje nikakav online kanal ne može zamijeniti – poručio je Pismarović, uz slogan sajma: „Kupujmo hrvatsko i obrtničko!“
Na dan rođenja bana Josipa Jelačića, ujedno i Dan grada Zaprešića položeni su vijenci i zapaljene svijeće na grobnici obitelji Jelačić u Novim dvorima. Banu su se tako poklonili predstavnici Gradske uprave grada Zaprešića, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Kuburaško društvo ban Josip Jelačić te učenici OŠ Ljudevita Gaja. Gradonačelnik Zaprešića […]
U Rakitju je predstavljena knjiga „Žuta Bubamara“, zbirka antiratne poezije autorice Maje Vidaković, voditeljice književnog odjela svetonedeljskog ogranka Matice hrvatske.
Knjiga donosi snažnu poruku o boli, patnji i nadi kroz stihove nadahnute stvarnim događajima iz Vukovara 1991. godine. Autorica ističe kako je zbirka inspirirana 87 dana agresije na Vukovar i svjedočanstvima preživjelih branitelja i logoraša.
– „Žuta Bubamara je zbirka antiratne poezije inspirirana iskustvima stvarnih ljudi – preživjelih Vukovara i logora Srijemske Mitrovice i drugih logora. Ona je sukus istine koja se dogodila u tih 87 dana, ispričana riječima onih koji su prošli taj pakao“, kazala je Vidaković.
Maja Vidaković, autorica knjige “Žuta Bubamara”
Naslov knjige, Žuta Bubamara, nosi simboliku nade. Nastao je prema istinitom svjedočanstvu Miljenka Miljkovića, vukovarskog branitelja i logoraša, koji je, dok je bio zarobljen u kamionu na putu prema logoru u Srijemskoj Mitrovici, na svojoj nogavici ugledao žutu bubamaru. U tom trenutku, usred straha i poniženja, taj mali prizor postao mu je znak da će preživjeti i ponovno vidjeti suprugu Mariju.
– „U cijelom tom paklu, ta mala bubamara postala je simbol života i obećanja. Ona vraća nadu da dobro ipak pobjeđuje“, dodala je autorica.
Vidaković ističe kako je pisanje knjige bilo izuzetno teško i emotivno.
– „Ako je meni bilo teško, koja nisam sudionica tih događaja, možemo samo zamisliti koliko je teško onima koji su to preživjeli. Nema riječi kojima se može iskazati poštovanje i zahvalnost tim ljudima jer zahvaljujući njima imamo slobodnu domovinu Hrvatsku“, rekla je.
Knjiga je namijenjena svima – i onima koji su proživjeli rat, i mladima koji o tim događajima tek uče.
– „Voljela bih da je pročitaju branitelji, da osjete da u svojoj boli nisu sami. Ali i mladi, kako bi razumjeli da se to doista dogodilo“, poručila je Vidaković.
Autorica ističe kako zasad nema planove za nova predstavljanja, no nada se da će Žuta Bubamara putovati Hrvatskom i jednog dana imati promociju upravo u Vukovaru, gradu koji ju je najviše inspirirao.
– „Kako je Bog doveo do ovoga, vjerujem da će knjiga pronaći svoj put i do drugih krajeva Hrvatske“, zaključila je.
