Prvi znak ljeta u Zagrebu svakako su manje gužve na cestama praćene početkom radova u svakoj drugoj ulici. Ove godine veći građevinski zahvati dočekali su i prvi dan škole, zatim i prvi dan jeseni, a rokovi za njihov završetak samo se pomiču.
– Mislim da nikad nije bilo ovako loše stanje u prometu. Nakon prometne nesreće na Maksimirskoj, promet je bio preusmjeren na Branimirovu na kojoj su u tijeku radovi. Od centra Zagreba do Sesveta trebalo mi skoro dva sata za razliku od uobičajenih 30-ak minuta – rekao nam je čitatelj.
<!––>
Iz Grada Zagreba priopćeno je kako se radovi na uređenju kolnika, odnosno južne kolničke trake u dijelu Ulice kneza Branimira, produljuju zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta te će se promet odvijati po preostalom slobodnom dijelu kolnika. Tvrde da će radovi završiti sutra, no s obzirom na trenutno stanje to se ne čini mogućim.
Pogledom na kartu grada u 8 ujutro, gotovo da nema ceste koja nije označena crvenom bojom, a sva frekventnija raskrižja krasi najtamnija crvena koja signalizira najveću moguću gužvu. Ono što upada u oči su osam zatvorenih cesta ili njihovih dijelova, dok oni manji radovi koji remete prirodni tok prometa čak niti nisu označeni na kartama.
Obišli smo nekoliko gradilišta na kojima nismo zatekli niti jednog majstora unatoč suhom i sunčanom danu, već samo postavljene znakove za obilazak i do pola završen posao.
– Živim nedaleko od Petrove ulice koja je zatvorena u lipnju zbog rekonstrukcije plinovoda te su najavljivali da će radovi biti gotovi do kraja srpnja. Evo, dočekali smo i listopad, a čini se da radovi nisu gotovi – rekao je stanovnik Maksimira.
Objašnjava da su cijevi vjerojatno zamijenjene, ali da cesta nije poravnata niti asfaltirana. Sve češće se ljudi probijaju između rupa i ignoriraju znakove zabrane, a gužve su konstantne. Nema ih tko zaustaviti jer radnika već mjesecima uopće nema na tom gradilištu.
Nedavno su iz Grada objavili kako su radovi na rekonstrukciji plinovoda uistinu završeni te da slijede radovi na uređenju kolnika koji će se odvijati do 14. listopada, a cesta će naravno biti zatvorena za promet.
Radova nisu pošteđeni ni oni sjeverno od bana Jelačića pa je tako zatvorena Mlinarska cesta zbog sanacije i uređenja kolnika. Ondje će radovi trajati do sredine listopada, no već dobivamo pritužbe kako ni na tom gradilištu većinu tjedna nema nikoga.
O problemu prometa u glavnom gradu i sve većim gužvama razgovarali smo s prometnim stručnjakom Markom Ševrovićem koji smatra da će situacija u budućnosti biti još gora.
Prateći statistike o broju uvezenih automobila u zadnjih nekoliko godina, bilo je za očekivati da će na cestama biti veći broj automobila nego ranije. Danas ljudi imaju sve više dnevnih putovanja koja moraju obavljati automobilom, od odlaska liječniku do vožnje djeteta u vrtić u drugi kvart.
Ranije su takve stvari gotovo svi obavljali pješice te se sve potrebno za život moglo naći unutar kvarta. U nabavku se ide u velike šoping centre, najčešće automobilom kako ne bi nosili pune vrećice, a kvartovska nabavka uglavnom je rezervirana za umirovljenike.
Još jedan razlog za stvaranje gužve svakako su i taksiji koji nerijetko i prazni kruže gradom kako bi došli do putnika. Postalo je normalno da se čak i srednjoškolci do škole voze upravo taksijima, dok su se ranije gradom kretali javnim prijevozom.
– Sve to samo po sebi nije problem, no dolazi do problema kad se sve odvija istovremeno – kaže Ševrović.
Objašnjava kako smo još uvijek daleko od tragične prometne situacije jer je situacija u drugim gradovima, koji imaju koji imaju sličan oblik i kvalitetu javnog prijevoza kao Zagreb, lošija.
Što se tiče radova, smatra kako ne treba kriviti sadašnju gradsku vlast jer se nalaze u prilično nezahvalnoj poziciji. Naime, izvođači se biraju putem javne nabave što znači da moraju odabrati najpovoljnijeg izvođača koji je zadovoljio sve kriterije.
To naravno ne znači da će taj izvođač biti i dobar. Rokovi se ne poštuju i ne kontroliraju, no s druge strane nije tako lako niti penalizirati one koji kasne s izvođenjem radova, dok su istovremeno planirani počeci radova na drugim lokacijama.
Ono što bi trebali napraviti svakako je bolje planiranje većih radova i konstrukcija te ne zatvarati istovremeno žile kucavice kojima se odvija promet. Najveći problem ipak nastaje kad se uz planirane radove dogodi i neki neplanirani, poput puknuća cijevi ili prometne nesreće koji poremete cijeli tijek.
– Radovi se moraju izvršiti, ali promet treba planirati. Kad se neka cesta zatvori, treba gledati što će se dogoditi i gdje će otići promet, a obilazne pravce treba urediti prije zatvaranja – tvrdi prometni stručnjak.
Kao primjer je istaknuo Jadranski most na kojem radovi traju već više od pola godine. Objašnjava kako je cestovni promet ondje dobro riješen, dok se javni prijevoz nije nikako organizirao. Imperativ se često stavlja na građevinske radove, a za promet nitko ne mari. Zaključuje kako se građanima mora osigurati mobilnost bez obzira na to što se popravlja cesta ili most.
Naime, kako tvrdi stručnjak u prometnu infrastrukturu nije se ulagalo desetljećima te sada to dolazi na naplatu. Kaže kako su neki semafori na zagrebačkim cestama iz doba Jugoslavije, radne na analognoj tehnologiji te se ne mogu sinkronizirati s ostalima.
Primjerice na zagrebačkom Zelenom valu nalaze se semafori stari više od 50 godina kojima se ne može računalno upravljati niti su adaptivni ovisno o prometu. Javljaju se problemi s održavanjem, nema rezervnih dijelova, više je različitih proizvođača u igri te zastarjela tehnologija nema mogućnost međusobne komunikacije.
– Jedino je rješenje napraviti centralni sustav upravljanja prometom jer se u Zagrebu promet događa, a ne planira – tvrdi stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti.
Dodaje kako bi i najbolji sustav automatskog upravljanja semaforima Zagreb spasio tek kratkoročno jer on može poboljšati situaciju za 10-15 posto. Rast prometa u posljednje tri godine uvelike nadmašuje te brojke tako da bi se za koju godinu nalazili u identičnoj situaciji kao i sada.
O dugoročnom rješenju teško je govoriti kad se zadnjih 30 godina nije ulagalo u promet, no dodaje da je jasno kako Zagrebu treba kvalitetna strategija javnog prijevoza, alternativnih oblika prijevoza te park and ride terminala. Za to, naravno, treba vremena i novaca.
– Grad Zagreb to ne može sam izvesti. Trebao bi ući u suradnju s gradovima u okolici kao što su Zabok, Zaprešić, Jastrebarsko, Velika Gorica, Dugo Selo, Sesvete, Vrbovec. Ti ljudi u grad ne smiju dolaziti automobilima već brzim prigradskim linijama – rekao je Ševrović.
Dok je god ljudima brže doći automobilom nego javnim prijevozom, neće se odreći komocije. Druga stvar koja zagušuje promet su nepromišljene politike stanovanja kod kojih se grade stotine stanova na rubovima grada koji nemaju nikakav javni prijevoz te su građani osuđeni na vožnju automobilom.
– Iz prometnog aspekta poznato je da se to ne radi, ali kod nas takva gradnja nažalost događa i onda se svi čudimo problemu koji je nastao. Da je prometnu struku netko pitao, do toga ne bi došlo – smatra prometni stručnjak.
Ono što Zagreb čeka u budućnosti svakako su velika ulaganja i modernizacija cijelog prometnog sustava. Ševrović pozdravlja nove parkirne strategije i proširenja pješačkih zona, no također smatra da treba pratiti kako će promet reagirati i postupiti sukladno tome, makar to značilo promjenu prvotne ideje.
Upit o radovima i gužvama u prometu poslali smo i Gradu Zagrebu koji do objave ovog teksta nije dostavio svoj odgovor.
