U Zaprešiću smo proveli anketu o predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama. Trumpova pobjeda izazvala je naime brojne reakcije kako u SAD-u, tako i globalno. Mi smo prikupili mišljenja Zaprešićana o daljnjim očekivanjima i uvidjeli da su podijeljenih stavova. Ipak, mnogi u Zaprešiću očekuju da će se na krizna žarišta vratiti mir.
“To će utjecati na cijeli svijet, ali morat ćemo vidjeti kako i nadati se najboljemu rezultatu. Ne očekujem ništa, ali sam pozitivna da će rat biti završen i da će svijet biti mirnije mjesto”, rekla je Marijeta.
Marijeta
“Napokon pravi čovjek na prvome mjestu. Očekujem mir, i da ova lupetala koja su do jučer navijala ne pričaju gluposti”, kazao je Ivan.
Ivan
“Kamala Harris kasno je krenula. Meni je bilo za očekivati da će Trump pobijediti. Služio se igrom kakva kod nas ne bi prošla. Mislim da će na svjetskoj sceni doći do promjena, da će on prema Europi biti malo rigorozniji. Tražit će peneze preko carine, preko NATO-a… Možda će sa svojim prijateljem Orbánom, pa preko njega s Putinom, dogovoriti primirje”, istaknuo je Alojzije.
Alojzije
Na izborima u SAD-u Donald Trump pobijedio je Kamalu Harris s 50,9 posto glasova i tako, nakon 2016. godine, ponovno postao američkim predsjednikom.
Sanoborske ciklame naziv je susreta ženskih volkalnih ansambala, koji je jučer održan u samoborskom Kinu. Organizator je Tamburaško društvo „Ferdo Livadić“, koje je prethodnih mjeseci vrijedno radilo i trudilo se oko pripreme.
“U dva mjeseca valjalo je organizirati sam prostor i probe te pozvati goste koji će nastupati”, rekao je predsjednik Davor Ban.
Davor Ban, predsjednik Tamburaškog društva “Ferdo Livadić”
Znamo da je Ferdo Livadić ime koje dovoljno govori samo za sebe. Pozvani gosti također su prepoznali da se ne radi o bilokakvom susretu i došli su odsvakuda. Također je nastupio Vokalni ansambl Samoborke, sekcija Tamburaškog društva „Ferdo Livadić“. Na njihovu se repertoaru može čuti klasična, narodna i zabavna glazba. Samoborske su ovog puta bile na domaćem terenu, ali svagdje putuju te je mnogo toga što mogu izdvojiti i što im je ostalo u pamćenju tijekom godina djelovanja.
Podsjetimo da je Tamburaško društvo „Ferdo Livadić“ i ove godine priznato na svečanoj sjednici samoborskoga Gradskog vijeća. Dugogodišnji predsjednik istog Željko Otmačić dobio je naime Nagradu Grada Samobora.
Samobor je poznat kao grad glazbe i kulture, što veličaju događaji poput ovoga koncerta. Na šestom susretu ženskih vokalnih ansambala “Sanoborske ciklame” nastupili su Klapa Dišpet, Ženska vokalna sekcija Kulturno-umjetničkog društva Stubica, Ženski vokalni ansambl Canticum, Ženska vokalna skupina Kraluž, Pjevačka skupina Ivančice i Vokalni ansambl Samoborke.
Ukupna potrošnja neoporezovanih duhanskih proizvoda u Hrvatskoj već godinama kontinuirano opada, zahvaljujući kvalitetnom radu institucija, prvenstveno Ministarstva financija i Carinske uprave te Ministarstva unutarnjih poslova, istaknuto je na zajedničkom događanju u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Carinske uprave u prostorijama novog Centra napredne obuke na nekadašnjem graničnom prijelazu Bregana. Naime, prema nedavno objavljenom Izvješću KPMG-a o potrošnji ilegalnih cigareta u 2023. udio ilegalnih cigareta u ukupnoj potrošnji cigareta bio je 3,4 posto što je godišnji pad od 16 posto. Prema IPSOS-ovom istraživanju, predstavljenom danas, potrošnja neoporezovanog rezanog duhana u 2024. smanjila se za 33,8 posto na godišnjoj razini.
Dobar rezultat posljedica je koordiniranog pristupa hrvatskih institucija u suzbijanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, od racionalne trošarinske politike, preko uvođenja sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda te ograničenja unosa duhanskih proizvoda iz trećih zemalja, pa do jačanja nadzora i zapljena od strane nadležnih institucija. S obzirom da graničimo sa zemljama izvan EU u kojima su duhanski proizvodi značajno jeftiniji, ostvareni rezultat Hrvatsku čini primjerom kvalitetne borbe protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima u široj regiji.
”Duhansko tržište je prilično specifično jer je stabilno u smislu potražnje, no bilo kakve naglije promjene u cijeni ili dostupnosti proizvoda završavaju povećanjem ilegalnog tržišta, koje je onda jako teško kasnije vratiti u legalne tokove. Kvalitetno porezno okruženje za tržište duhanskih proizvoda u Hrvatskoj omogućilo je dva pozitivna trenda. Jedan je kontinuirano povećanje prihoda državnog proračuna s osnove trošarina i poreza na duhanske proizvode – naime prihod od trošarina na duhanske proizvode je u razdoblju od 2020. do 2023. porastao 33,2 posto, napreko 890 milijuna eura. Trend rasta je nastavljen i u 2024. godini, a godišnji proračunski prihod s osnova trošarina i PDV-a na duhanske proizvode premašio je milijardu eura. Drugi je kontinuirani pad ilegalnog tržišta, značajan čak i u segmentu rezanog duhana, u kojem unatoč rastu tržišne potražnje koji je pokazala nova Ipsos anketa, imamo trend pada ilegalnog tržišta i rasta legalnog tržišta brendiranog rezanog duhana. Ipak, s obzirom na i dalje značajan udio korištenja neoporezovanih duhanskih proizvoda u zemljama s kojima graničimo, važno je nastaviti uspješan rad domaćih institucija na suzbijanju tog tržišta u Hrvatskoj, kao i na kontinuiranom finom podešavanju domaćeg regulatornog okvira s ciljem daljnjeg smanjenja trgovine takvim proizvodima”, otkrio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Hrvoje Stojić
Iz Carinske uprave naglašeno je, kako se i nadalje ostvaruju pozitivni rezultati u zapljenama duhanskih proizvoda, kako na graničnim prijelazima tako i u unutrašnjosti Republike Hrvatske. Tako je Carinska uprava u 2023. godini oduzela na cjelokupnom carinskom području Republike Hrvatske 8.332.894 komada različitih vrsta i marki cigareta te 66,1 tonu duhanskih proizvoda (rezanog i duhana u listu te 7,9 tona duhana za nargile). U prvih devet mjeseci 2024.oduzeto je 5.630.000 komada cigareta te 22 tone duhana (9.8 tona duhana u listu + 8.9 tona sitno rezanog duhana, te 3.1 kg duhana za nargile).
Postignutim rezultatima doprinosi i značajno ulaganje Carinske uprave u tehničke i operativne kapacitete koje svakodnevno koristi u borbi protiv ilegalne trgovine i prometa duhanskim proizvodima u Hrvatskoj. Predstavljeni su i rezultati rada, ali i planovi razvoja referentnog Centra za obuku carinskih i policijskih službenika i obuku službenih pasa za detekciju koji će dodatno podići kvalitete vještina i znanja u borbi protiv nezakonitosti, između ostalih i onih povezanih s duhanskim proizvodima.
„Prostor bivšeg graničnog prijelaza Bregana stavljen je u funkciju za potrebe provedbe napredne obuke carinskih i policijskih službenika, gdje će se, osim teoretskih, provoditi i specijalizirane, praktične obuke službenika. Cilj ovih aktivnosti je, kako usavršavanje metoda i tehnika pregleda i pretrage prijevoznih i prijenosnih prometnih sredstava, tako i unaprjeđenje kompetencija službenika za stjecanje naprednih znanja u suzbijanju i otkrivanju trendova i modaliteta krijumčarenja u prijevoznim sredstvima, svih vrsta roba, posebice duhanskih proizvoda. Obuka će se provoditi i u suradnji sa drugim međunarodnim službama i organizacijama. To podrazumijeva i nastavak suradnje i s HUP-om, a na temeljima dobre dosadašnje prakse i s drugim dionicima: industrijom duhanskih proizvoda, poslovnim i drugim udruženjima u ovoj specifičnoj gospodarskoj djelatnosti i unaprjeđenje modela dosadašnje suradnje i nastojanja da najoptimalnije iskoristimo učinke zajedničkih zalaganja u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima. Također, ističemo kako nam je u planu ovoj Centar proširiti i stvoriti mogućnosti za unaprjeđenje i razvoj obuke i upotrebe službenih pasa za detekciju, među kojima i pasa za detekciju duhanskih proizvoda, što će carinskim službenicima biti dodatna „snaga“ za postizanje još boljih rezultata rada“, istaknuo je Tihomir Žegrec, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave.
Nakon sastanka u Podčetrteku izgleda da se projekt revitalizacije kumrovečke pruge pokrenuo s mrtve točke, pogotovo nakon što je HŽ Infrastruktura raspisala natječaj za izradu studije o željezničkoj pruzi kroz Kumrovec. O toj temi razgovarali smo i sa gradonačelnikom Klanjca.
Gradonačelnik Brlek skeptičan oko provedbe projekta
Kako izgleda konačno se počela pokretati priča oko projekta revitalizacije kumrovečke pruge. Na tu temu razgovarali smo i sa još jednim predstavnikom lokalne samouprave kroz čiju jedinicu prolazi pruga, gradonačelnikom Klanjca Zlatkom Brlekom.
” Ja mogu reći da su moji osjećaji podijeljeni. S jedne strane prvi puta imate jednu konkretnu obavijest da je HŽ infrastruktura raspisala natječaj za izradu studije izvodljivosti, isplativosti i studije utjecaja na okoliš, a s druge strane odluku to jest pismo slovenskog ministarstva vanjskih poslova koje kaže da bi se pruga mogla izgraditi treba riješiti pitanje granice.” istaknuo je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek.
Iako gradonačelnika veseli konkretna akcija od strane naše Vlade smatra da bi bolja bila obnova pruge nego izgradnja nove.
” Moje mišljenje je da se krenulo jednim krivim tokom jer se ne ide u rekonstrukciju kumrovečke pruge , već se ide u to da bi se po istoj dionici gradila potpuno nova pruga, kao da ova ne postoji.” naglasio je gradonačelnik Brlek.
No upravo ponovno povlačenje pitanja granice od Slovenske strane dovodi u pitanje provedbu cijelog projekta prema gradonačelniku Brleku.
” Ne znam tko će dati građevinsku dozvolu za izgradnju pruge na slovenskoj strani. Zaista ne znam. Ja se bojim samo jednoga a to je da nećemo uzalud potrošiti tih 3,5 milijuna eura za nekakvu projektnu dokumentaciju od koje u budućnosti ne bude ništa. Također prema projektnoj dokumentaciji u idealnim uvjetima prvi radovi mogli bi krenuti tek nakon 2030. godine.” rekao je Zlatko brlek.
Zato stanovnicima s jedne kao i druge strane granice preostaje samo nada da će se više državne istance s jedne i druge strane uspjeti postići dogovor oko ove žile kucavice Sutlanskog kraja.
Završena je i pretposljednja 9. faza radova na obnovi župnog dvora- farofa u Općini Dubravica. Izvana je farof sada u potpunosti rekonstruiran, te mu preostaje da dobije funkciju kakvu ova drvena kurija koja datira iz 18 stoljeća i zaslužuje. Župni dvor- farof u Općini Dubravica kroz 13 godina prošao je mnoge faze obnove i rekonstrukcije da bi ove godine zablistao punim sjajem. Sve je još započeo bivši načelnik Franjo Štoos.
“To je dugotrajni proces, ali moramo imati na umu da je župni dvor bio u jako lošem stanu. Duga stvar je bila to što ga se moralo rastaviti i izmjestiti na drugu poziciju jer je bio preblizu cesti pa je stradao i od prometnih vibracija. To je napravio moj prethodnik Franjo Štoos, a kad sam ja postao načelnik 2017. sam nastavio taj projekt koji su vijećnici oduvijek podržavali”, otkrio je načelnik Općine Dubravica Marin Štritof.
Marin Štritof
Gotovo u potpunosti sastvaljen od izvornih materijala
“Sastavljen je zapravo 95 posto možda i više od stare građe, dakle plenki koje su stare tristotinjak godina. Nešto malo što je bilo oštećeno ili dotrajalo to se zamijenilo. Dakle to je izvorna zgrada preseljena malo dalje” , naglasio je načelnik Štritof.
Spomenička baština
Završetkom 9. faze radova župni dvor je sada izvana kompletno rekonstruiran. Cijelo vrijeme imali su pomoć Ministarstva kulture koje je ovo zdanje evidentiralo kao spomeničku baštinu.
“Kroz sve te godine pratilo nas je Ministarstvo kulture. Mi smo fazno dobivali sredstva i sukladno tome provodili nabavu i izvodili radove. Uz to i općina se uključivala financijski u tu obnovu. Isto tako i naše službe i konzultani bili su podrška župi i mi smo vodili taj projekt. Maksimalno smo se angažirali i svake gdoine ostvarili određena financijska sredstva. Sad ide 10. faza i nadam se da će sljedeće godine za nju biti osigurana sredstva te da ćemo završiti taj projekt do kraja. Moramo sa župom napraviti jedan sastanak da vidimo u kojem smjeru bi išli sa namjenom tog prostora. To je još pred nama i ja vjerujem da ćemo to kroz 2025. i riješiti”, poručio je Štritof.
Župni dvor u Dubravici građen je od 1758. do 1789. godine za vrijeme župnika Stjepana Viteza, a njegova obnova i atraktivan izgled svakako će povećati turističku ponudu općine.
Turistička zajednica Zagrebačke županije dobila je novo veliko međunarodno priznanje u švicarskom Luganu. Na jednom od najprestižnijih sajmova u Švicarskoj TZ-u je tako dodijeljena nagrada Destinacija izvrsnosti.
Destinacija izvrsnosti – Zagrebačka županija
Turistička zajednica Zagrebačke županije osvojila je nagradu „Destination of Exellence“ (Destinacija izvrsnosti) na Swiss Tourism Awards 2024., održanom proteklog tjedna u Luganu u Švicarskoj. Ovo priznanje predstavlja vrhunac višegodišnjeg truda i posvećenosti u stvaranju jedinstvenog turističkog identiteta koji prepoznaje i njeguje autentičnost, kvalitetu i održivost.
Dodjela nagrada bila je dio Swiss International Holiday Exhibition, jednog od najistaknutijih turističkih sajmova u Švicarskoj, koji okuplja ljubitelje putovanja i profesionalce iz cijelog svijeta. Zagrebačka županija, unatoč snažnoj konkurenciji, istaknula se kao boutique kontinentalna destinacija, očaravajući posjetitelje svojom autentičnošću, bogatom kulturom i prirodnim ljepotama.
Ovim priznanjem Zagrebačka županija dodatno potvrđuje svoj pristup razvoju koji uspješno zadovoljava posjetitelje koje sve više cijene izvrsnost, autentična iskustva i održivost destinacije.
Inače, Swiss Tourism Award međunarodno je priznanje koje slavi izvrsnosti u turizmu, nagrađujući destinacije koje nadilaze očekivanja i predane su održivosti, autentičnosti i inovativnosti.
Udruga “Kolajna ljubavi” osnovana je za pomoć najugroženijima u Hrvatskoj, Tanzaniji i ostatku svijeta. Ivana Marasović podijelila je s nama u emisiji Oaza mira misionarska iskustva iz Tanzanije koja su je potaknula na osnivanje udruge i daljnji humanitarni rad. Volonterski rad u franjevačkoj mladeži nakon kojeg su uslijedile misije u Tanzaniju ponukale su Ivanu Marasović da osnuje Udrugu “Kolajna ljubavi” i izgradi Sirotište svetog Ante u gradu Songea.
“Ja sam dolje doživjela puno teških situacija. Meni osobno najteža je bila kad me jedna baka koja je umirala od raka zamolila da odvedem sa sobom njenog unuka koji je tada imao 6-7 godina jer će u suprotnome umrijeti na cesti. Imala sam zbog toga noćne more danima i razmišljala što napraviti. Razgovarala sam o tome s biskupom koji mi je rekao da mi može dati zemljište ali da moram skupiti sredstva za izgradnju sirotišta. Kući kad sam se vratila dobila sam od svih podršku i osnovali smo udrugu da to pravno sve bude u redu. Krenula sam po crkvama i obraćala se ljudima poslije misa i sredstva smo skupili u nekoliko mjeseci”, otkrila je predsjednica Udruge “Kolajna ljubavi”, Ivana Marasović.
Ivana Marasović
Za djecu se u sirotištu brinu se volonteri koji prije odlaska u Tanzaniju prolaze višemjesečne pripreme. Mnogoj nezbrinutoj djeci iz jedne od najsiromašnijih država svijeta ovim su putem pruženi osnovni životni uvjetni poput hrane, vode, struje, ali i obrazovanja.
“Među prvom djecom bio je i moj mali Johana, taj dječak kojem je umrla baka. On je bio među prvom djecom koja su došla u sirotište. Danas sirotište broji 65 djece. Dosta ih je na faklutetima već. Johana je već završio strojarstvo, zaposlio se i radi. Imamo ih desetak koji su već završili fakultete, rade, neki su se već oženili i imaju svoju djecu. To su moja prva djeca koja su ušla u sirotište. Ostala su djeca sad manja. Ima ih puno i vrtićke dobi i koji su osnovna škola, a sve za njih se plaća donacijama iz Hrvatske”, naglasila je Ivana Marasović.
Održale su se najveselije sportske igre! Naime oko 400 djece sudjelovalo je na 20. Susretima zaprešićkih vrtića Maslačak i Vrtuljak, koje su priredili u suradnji sa Školskim sportskim savezom „Zaprešićki kraj“. Bio je to dan ispunjen sportskim duhom i druženjem.
Igre su se održale u dvorani zaprešićkog rekreacijskog sportskog centra. Ondje u publici nije nedostajalo zastavica i plakata podrške s imenima odgojnih skupina, dok su se u rukama mogli vidjeti i natpisi poput zdrav duh u zdravu tijelu.
“Nasljeđujem jednu dugogodišnju priču, jako lijepu za našu predškolsku djecu. Zapravo imamo priliku njegovati važnost kretanja i vježbanja, a time i sporta. Moram i želim zahvaliti nama obližnjoj Osnovnoj školi Antuna Augustinčića. Ona nam omogućuje svoju dvoranu kao prostor kojim se možemo koristiti. Odgojiteljice odlaze tamo s djecom provoditi sate tjelesnog odgoja budući da naš stari centralni dječji vrtić nema takvo što”, rekla je Gordana Anna Hübl, ravnateljica Dječjeg vrtića Maslačak.
Gordana Anna Hübl, ravnateljica Dječjeg vrtića Maslačak
“To je jedna hvalevrijedna tradicija. O tome također govori što tu imamo i roditelje koji su tad bili predškolci, pa su danas došli bodriti svoju djecu”, kazala je Zora Gogić, ravnateljica Dječjeg vrtića Vrtuljak.
Zora Gogić, ravnateljica Dječjeg vrtića Vrtuljak
Kategorije u kojima su se polaznici dječjih vrtića natjecali jesu mali nogomet za djevojčice te za dječake, štafeta, potezanje konopa i poligon na 20 metara.
HŽ Infrastruktura, kako je i najavljeno na sastanku u Podčetrteku, raspisala je natječaj za izradu studije o željezničkoj pruzi od Savskog Marofa, preko Kumrovca, do državne granice sa Slovenijom. Podsjetimo da je na sastanak u Sloveniju došla hrvatska delegacija i pokazala da kvalitetno želi ući u ovaj projekt.
Dobar je ovo i prvi konkretni korak do revitalizacije kumrovečke pruge. Već u srpnju dana je informacija da će biti osigurana sredstva za financiranje svih potrebnih studija i projektne dokumentacije. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za isto će se pobrinuti kreditom Europske investicijske banke namijenjenom modernizaciji hrvatskih željeznica.
“Naš dio kolača od 3,5 milijuna eura osiguran je za kumrovečku prugu. Natječaj je HŽ Infrastruktura raspisala prošlog tjedna. To nas jako veseli pošto već dugi niz godina svi načelnici uz Sutlu i s hrvatske i sa slovenske strane zajednički radimo na tome”, rekao je Marin Štritof, načelnik Općine Dubravica.
Marin Štritof, načelnik Općine Dubravica
Godine 2017. održano je desetak sastanaka upravo na inicijativu načelnika Općine Dubravica. Samo dvije godine nakon toga Vlada je u Krapini donijela zaključak o obnovi kumrovečke pruge.
Jedinice lokalne samouprave spremno su preuzele obvezu da, financirajući u cijelosti ili sufinancirajući, urede pristupne ceste do željezničkih postaja, parkirališta i sve što je potrebno da bi kumrovečka pruga zaživjela.
Danas donosimo i posljednji prilog vezan za veliki sastanak održan na temu revitalizacije Kumrovečke pruge. U njemu donosimo mišljenja predstavnika JLS-ova s područja Krapinsko-zagorske županije kao i samog župana vezana za donesene zaključke vezane za projekt revitalizacije.
Od njezina gašenja JLS-ovi bilježe demografski ali i gospodarski pad
Kako je utvrđeno na sastanku u Podčetrteku, on predstavlja veliki koraka prema ostvarenju realizacije projekta revitalizacije pruge. No slovenska strana ističe da postoje problemi s granicom koje treba komunicirati prije početka samih radova.
” Ako postoji dobra volje i želja, onda se to može riješiti bez većih problema s jednim ugovorom koji će kontrolirati odnose na toj pruzi. Hrvatska i Slovenija su prijateljske zemlje i ne vidim da bi tu moglo biti problema. Imamo niz pozitivnih primjera gdje se projekti realiziraju – primjerice Slovenske željeznice ulaze u Republiku Hrvatsku do Hromca i ne postoje nikakvi problemi oko takvih postupaka.” naglasio je župan KZŽ-a Željko Kolar.
Kako je istaknula prije i Slovenska tako ističe i Zagorska strana, kumrovečka pruga je za krajeve uz Sutlu bila prava žila kucavica. Njeno zatvaranje obilježeno je demografskim i gospodarskim padom krajeva kroz koje je prolazila.
” Kumrovečka pruga za nas je pruga života. Sama pruga bitna je za Kumrovec ali i za cijeli sutlanski kraj. Od kada je pruga ukinuta imamo lošu demografsku sliku svake godine i sve više ljudi odlazi iz našeg kraja. To govori koliki danas veliki problem predstavlja javni prijevoz. Svi smo bili vezani za prugu, svi smo bili vezani za školovanje i rad u Zagrebu. Od kad pruge nema sve je puno puno lošije postalo.” zaključio je načelnik Kumrovca Robert Šplajt.
Naglašeno je i od strane župana Kolara kako kada se priča o ovome projektu, od početka se treba govoriti o prugi Savski Marof – Kumrovec preko Zagorskih Sela, jer njenom obnovom samo do Klanjca ne bi se ništa postiglo.
