Šampion Festivala pčelarstva Zagrebačke županije med od kestena

Šampion Festivala pčelarstva Zagrebačke županije med od kestena

Šampion 14. Festivala pčelarstva Zagrebačke županije med je pčelara Ivice Kompesa! Najviše je pritom ocijenjeno bagremova, potom kestenova, cvjetnoga, livadnoga i lipova meda. Domaćinom ovogodišnjeg, 21. senzorskog ocjenjivanja bilo je Pčelarsko društvo Lipa.

Med od kestena iz Kravarskog proglašen je šampionom među ukupno 99 ocijenjenih uzoraka meda iz Zagrebačke županije. “Ovo je šesti šampion kestenova meda. Tri su bila na razini županije, a tri na državnom natjecanju. Na kesten godinama odlazim na Baniju u mjesto Brubanj. Velike su količine kestena. Općenito po banijskom terenu dobro pratim situaciju s kestenom i gore je vrlo, vrlo dobra paša”, rekao je Kompes.

Šampion Festivala pčelarstva Zagrebačke županije med od kestena
Ivica Kompes, pčelar

“Naši pčelari na ovaj način dobiju ocjenu svoje proizvodnje tijekom godine i predstave proizvode potrošačima da se oni što bolje upoznaju s kvalitetom te dobiju povjerenje naših proizvođača u kupnji meda. Svake je godine stotinjak uzoraka na ocjenjivanju, pa tako i ove”, kazao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela Zagrebačke županije za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo.

Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela Zagrebačke županije za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo

Dodijeljeno je 20 zlatnih, 53 srebrna i 23 brončana priznanja te tri zahvalnice. Najviše zlatnih priznanja dobili su članovi Pčelarskog društva Lipa, Udruge pčelara Matica i Pčelarske udruge Turopolje.

Objava Šampion Festivala pčelarstva Zagrebačke županije med od kestena pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Matematika je ipak zabavna

Matematika je ipak zabavna

Ljubitelji matematike ali i oni koji su to tek postali nakon što su zaigrali razne igre dobro su se  zabavili na zaprešićkoj šetnici. Naime održan je tamo Matematički ulični festival koji za cilj ima popularizirati matematiku. Brojni Zaprešićani bilo djeca ili odrasli zastali su na Šetnici kod Trga Ivana Pavla II. kako bi se okušali u raznim logičkim, društvenim i igrama sa zbrajanjem koje su bile kredom ispisane na pločniku. Organizator Matematičkog uličnog festivala koji se pored Zaprešića odvijao i na nekoliko lokacija u Zagrebu je Hrvatsko matematičko društvo. Učiteljica matematike iz Osnovne škole Antuna Augustinčića Kristina Gregurin vodila je događanje u Zaprešiću.

Matematika je ipak zabavna

“Radi se o matematičkim i logičkim igrama. Ideja je da prolaznici igraju s nama igre u službi popularizacije matematike. Uključuju nam se djeca i stariji ljudi. Mlađima čak ide bolje jer je njima igra prirodnija, a mi odrasli smo već to pomalo zaboravili”, rekla je Kristina Gregurin.

Kristina Gregurin

Matematički ulični festival ujedno je bio i  najava 12. Večeri matematike koja će se 5. prosinca održati u školama diljem Hrvatske.

“Jako puno škola sudjeluje. Ponovno ćemo pozvati djecu i roditelje na ovakve matematičke igre da vide tu zabavnu stranu matematike. Idemo u smjeru mijenjanja mentaliteta gdje matematika nije samo set pravila koje djeca moraju naučiti već da vide da je ona jako logična i da se puno toga može sam zaključiti”, poručila je Kristina Gregurin.

Matematiku prati glas kako je teška, zahtjevna i dosadna no Matematički ulični festival u Zaprešiću pokazao je kako ona može biti itekako zabavna.

Objava Matematika je ipak zabavna pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zaprešićka dječja romobilijada je tradicija koja nikad neće prestati

Zaprešićka dječja romobilijada je tradicija koja nikad neće prestati

Kluba Zapreščana organizirao je već 21. Dječju romobilijadu. Ona je namijenjena djeci predškolskog i  školskog uzrasta od prvog do četvrtog razreda koja se u veseloj natjecateljskoj atmosferi potiču na kretanje i boravak na svježem zraku. Zaprešićki mališani i ove godine na atletskoj stazi Srednje škole Ban Josip Jelačić pokazali su koliko su spretni i brzi na romobilima. Zbog vremenskih uvjeta romobilijada nije održana u prvotno predviđenom terminu ali to nije nikom zasmetalo.

Zaprešićka dječja romobilijada je tradicija koja nikad neće prestati

“Vrijeme nas je pokušalo omesti prije tjedna, ali evo vrijeme nam ne može ništa. Mi smo ipak odradili romobilijadu makar s malim zakašnjenjem jer to naši najmlađi sugrađani zaslužuju. Prije dva mjeseca grad Zagreb je napravio svoju prvu romobilijadu na Jarunu, a evo standardno naš Zaprešić je samo 21 godinu ispred Zagreba. Jedna od najljepših priča naše romobiljade je da su ljudi koji su prije 21 dodinu nastupali na njoj danas doveli svoju djecu i odgajaju ih na taj način da posjećuju zaprešićke tradicionalne manifestacije”, rekao je predsjednik Kluba Zapreščana Danijel Saić.

Danijel Saić

Pehare je djeci uručio predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića i Zajednice športskih udruga grada Zaprešića, Matija Teur.

“Stvarno moram reći da je ovo jedna prekrasna tradicija koju godinama već odrađuje Klub Zaprešćana. Moram s ponosom reći da sam jedan od članova kluba i održati jednu manifestaciju za djecu 21 godinu na ponos je i gradu Zaprešiću. Veseli me doći na jednu ovakvu manifestaciju koja svake godine okupi respektabilan broj djece i roditelje. Nije bitno tko je pobjednik. Mi ovdje podijelimo nekakve pehare i sve to ali veća vriojednost je druženje i okupljanje grašana Zaprešića koji izrasta u moderni grad”, poručio je Matija Teur.

U utrkama nije nedostajalo natjecateljskog duha, a sve je pratila i glasna podrška roditelja.

Objava Zaprešićka dječja romobilijada je tradicija koja nikad neće prestati pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

„Šutnje straha“ autorice Jelene Marković predstavljene u Šenkovcu

„Šutnje straha“ autorice Jelene Marković predstavljene u Šenkovcu

„Šutnje straha“ autorice Jelene Marković knjiga je čiji je nakladnik Institut za etnologiju i folkloristiku. Knjiga je izdana ove godine, a što je pisac htio reći? Ono neispričano i prešućeno.

Udruga Ivana Perkovca, za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine, organizirala je predstavljanje knjige u Šenkovcu. U prekrasnom prostoru stare škole zaista već nestaje mjesta za sve one koji se uključuju u predani rad i brojne aktivnosti ove Udruge. Odmora nema, događaja je puno i stalno se nešto radi.

Fundus Knjižnice „Baltazar Adam Krčelić“, koju je Udruga osnovala u zgradi stare škole, sad je bogatiji za još jednu knjigu. “Dio je ovo projekta Čitamo nove etnografije, koji se polako bliži kraju”, naglasila je Jasna Horvat, predsjednica Udruge Ivana Perkovca.

„Šutnje straha“ autorice Jelene Marković predstavljene u Šenkovcu
Jasna Horvat, predsjednica Udruge Ivana Perkovca

Jelena Marković znanstvenica je na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Sadržajem knjige dodala je naime dosad nedovoljno istraženu perspektivu odnosa straha i šutnje. Kad čovjek u ovom današnjem društvu čuje riječ „strah“, često pomisli na različite oblike neugodnih emocija koje nadilaze jednostavne fizičke opasnosti. Neki bi rekli da nikad bolje nismo živjeli kad se radi o napretku u tehnologiji ili dostupnosti roba, ali teoretičari kažu da danas više nego ikad živimo u kulturi straha.

Objava „Šutnje straha“ autorice Jelene Marković predstavljene u Šenkovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

35614268.jpg

Zajec otkrio koliko mu je Dinamo ostao dužan: ‘Bili smo pred stečajem, ostali smo na životu zahvaljujući jednom transferu‘

Velimir Zajec, aktualni predsjednik Dinama nakon nekoliko odgoda dao je svoj iskaz na suđenju Zdravku Mamiću i ostalim optuženima na Županijskom sudu u Osijeku za nezakonito izvlačenje 19,1 milijuna eura iz Dinama u razdoblju od prosinca 2004. do prosinca 2015. godine. Zajec je bio sportski direktor Dinama u turbulentnom razdoblju od 2000. do 2002. godine kada je klub ušao u ozbiljne financijske probleme.

– Bili smo pred stečajem, dobili smo i stečajnog upravitelja, pa je došlo do gašenja dioničkog društva, a poslovanje je prebačeno na udrugu građana. U to vrijeme predsjednik je bio Mirko Barišić, direktor Damir Vrbanović, a šefica računovodstva Vesna Juraić i oni su vodili brigu o financijama, tako da ja ne znam pojedinosti o tome kako je došlo do financijskih problema – rekao je Zajec, dodavši kako je tada bilo uobičajeno i dopušteno s igračima ugovarati podjelu transfernog obeštećenja. Zajec je nekako u tom razdoblju, kada su se događale spomenute turbulencije, podnio ostavku i otišao u Grčku. U tom kratkom periodu, kazao je, uglavnom su se radili manji transferi.


image

Velimir Zajec

Vlado Kos/Cropix

– Jedini veći transfer bio je Igora Bišćana u Liverpool za koji sam povukao svoje veze, koji je bio oko 16 milijuna maraka i to nas je ostavilo na životu. Od toga smo vratili 2 milijuna maraka pozajmice koju je Barišić dobio od Siemensa. I Bišćan je imao pravo na podjelu transfera, a mislim da mu je novac uplaćen u Austriji – rekao je Zajec, dodavši kako su u transferima sudjelovali menadžeri, a postojale su i tvrtke koje se bavile tim poslovima. Također, u transferu, rekao je, sve tri strane mogu imati svoje menadžere.

– Kao sportski direktor Dinama nisam sudjelovao u dogovorima oko financijskih uvjeta pojedinih igrača, jer je o tome odlučivala uprava, niti sam ih potpisivao, ali sam bio suglasan s dogovorenim, pa tako i s podjelama obeštećenja – kazao je Zajec, dodavši da je moguće da je potpisivao raskide ugovora s pojedinim igračima.


image

Velimir Zajec

Vlado Kos/Cropix

Ne sjeća se kada je osnovana udruga građana, kao ni da je Dinamo u isto vrijeme poslovao kao dioničko društvo i udruga, a zna da je jednom u klub došla financijska policija, no nije mu poznat epilog te inspekcije. Moguće je, kazao je, da je bio na sjednici Izvršnog odbora na kojoj je Barišić izvijestio o dugu prema igračima u iznosu od 5 milijuna kuna kao i prema dobavljačima te da će se to riješiti preko nekih tvrtki, među kojima je spomenuta i MSA (Mamić Sport Agency). Zna da su neki igrači poput Igora Cvitanovića, Joška Jeličića, Dražena Ladića i Gorana Jurića tužili klub zbog dugova. Dinamo je i njemu ostao dužan 480 tisuća maraka za transfer Davora Šukera iz Osijeka u Dinamo 1989. godine.

– Taj transfer sam ja financirao i s Dinamom sam imamo sporazum o povratu tog novca, ali nikada nisam tražio da mi se taj novac vrati, niti mi je vraćen – rekao je Zajec, koji se prisjetio i svoje igračke karijere.

– Bio sam kapetan Dinama i Jugoslavije, a imao sam 90.000 maraka za četiri godine, trebao sam dobiti stan na Pantovčaku i nikada ga nisam dobio. Dobio ga je Ćiro i sva sreća da ga je dobio netko od nas… – rekao je Zajec.

Iz doba kada je bio sportski direktor, Dinamo mu nije ništa ostao dužan. Ugovor je, inače, imao sa dioničkim društvom, ali ne zna je li ga plaćalo dioničko društvo ili udruga građana. Nakon što mu je Filip Glavaš, branitelj Zdravka Mamića predočio raskid ugovora s Dinamom iz kojeg proizlazi da mu je udruga građana dužna 85.000 eura na temelju drugog ugovora, potvrdio je da je to točno, ali i da mu taj dug nikada nije plaćen.


image

Velimir Zajec

Vlado Kos/Cropix

– Za mene je sve to Dinamo, nisam pravio razliku između dioničkog društva i udruge građana. Bez obzira na moju funkciju, ne znam u kojem je pravnom obliku Dinamo funkcionirao od 2000. do 2002. godine – odgovorio je Zajec.

Što se tiče današnjih igrača, ne zna ima li u Dinamu igrača koji imaju pravo na dio transfernog obeštećenja.

– Moguće je da imaju, ali ne znam ugovore svih igrača, jer to i nije moj posao – rekao je predsjednik Dinama.

Na pitanje tužitelja Svena Mišković kazao je da je Zdravko Mamić bio na funkciji u Dinamu u vrijeme kada je Zajec bio sportski direktor. Zna da je Mamić prije dolaska u Dinamo imao menadžersku agenciju, ali ne zna je li se time nastavio baviti i po ulasku u Dinamom kao što ne zna ni da su se u to vrijeme igrači plaćali ‘na ruke‘.

Svjedok Marko Šarlija, bivši vratar Dinama rekao je da je profesionalni ugovor potpisao bez nekih posebnih pregovora, nego su ga samo pozvali u ured i on je potpisao ugovor bez dodatnih potpitanja. Ne sjeća se tko je ispred Dinama bio na potpisivanju ugovora. Nikada nije imao menadžera, ali se sjeća da su se on i njegov pokojni otac jednom sastali sa Zdravkom Mamićem.

– On je meni kao htio biti menadžer, ali to se nije razvilo u tom smjeru. Ne sjećam se da sam tada s njim bilo što potpisao. Što se tiče ugovora s Dinamom, vjerojatno sam nešto i poslije potpisivao, ali ne znam jesu li to bili aneksi – kazao je Šarlija, koji je iz Dinama otišao u Inter Zaprešić, a potom Azerbajdžan, pri čemu nije imao menadžera ni posrednike. Od Zdravka i Marija Mamića, kao ni od nekih stranih tvrtki, nikada nije dobio novac, a Dinamo mu nije ništa ostao dužan.


image

Velimir Zajec

Vlado Kos/Cropix

Zdravka Mamića i Damira Vrbanovića, inače, tereti se da su s tvrtkom Corporate Advantage Limited, u kojoj su Zdravko i Mario Mamić bili suvlasnici, a Sandro Stipančić voditelj poslovanja, sklopili sporazum o preuzimanju duga Dinama prema Šarliji u iznosu od 189.000 eura, kojeg stvarno nije bilo. Šarlija u istrazi rekao da se ne sjeća da mu je Dinamo bio dužan taj iznos. Zna da je jednom prilikom pozvan u Vrbanovićev ured, u kojem su bili i neki stranci, te da je pri tome i potpisao nešto, ali ne zna što. Rekao je i da mu je šefica računovodstva Vesna Juraić jednom prilikom dala 6.000 eura u gotovini kako bi platio dug prema državi, za čiji nastanak nije bio kriv on, nego klub, pa su mu dali novac s kojim je pokrio taj dug.

Inače, Zdravko Mamić je e-mailom u ponedjeljak dostavio prijedlog za delegaciju nadležnosti ovog suda s prilozima, no sudsko vijeće pod predsjedanjem Davora Mitrovića ponovno je odbilo prijedlog kao nedopušten.

Beba pronađena u kanti u Zaprešiću uskoro će dobiti novu obitelj obitelji, ima i novo ime

Beba pronađena u kanti u Zaprešiću uskoro će dobiti novu obitelj obitelji, ima i novo ime

Sjećate li se tek rođene bebe ostavljene na ulici u Zaprešiću? Malenog dječaka rođenog u 38. tjednu trudnoće u svibnju su u kasnim večernjim satima pronašla dvojica tinejdžera i odmah pozvali policiju. Bio je pothlađen i životno ugrožen. Dobio je ime Ivan po dežurnom liječniku Ivanu Zovku iz zagrebačke bolnice sveti Duh koji mu je spasio život.

Nakon oporavka, u lipnju je završio u udomiteljskoj obitelji, a sada bi šokantna priča mogla dobiti sretan rasplet. Priču prati reporterka RTL-a  Kristina Čirjak koja je razgovarala s Krešimirom Hojsakom, ravnateljem Područnog ureda Zavoda za socijalni rad u Zaprešiću, piše Danas.hr.

Petomjesečna beba više se ne zove Ivan i ima novu obitelj, odnosno na korak je do posvajanja. Ostalo je još malo administrativnog posla, doznala je reporterka.


Beba pronađena u kanti u Zaprešiću uskoro će dobiti novu obitelj obitelji, ima i novo ime

Lokacija u Zaprešiću na kojoj je pronađena beba

Ivana Grgić/CROPIX

Kakav je trenutačni status bebe?

“Hrvatski zavod za socijalni rad, konkretno nadležan Područni ured Zaprešić, poduzeo je sve mjere sukladno obiteljskom zakonu radi trajnog zbrinjavanja djeteta.”

Rok je bio tri mjeseca da se obitelj javi?

“Tako je, sukladno Obiteljskom zakonu, rok je tri mjeseca da se obitelj javi. Ukoliko se ne javi obitelj, dijete nepoznatog porijekla stječe pretpostavke za posvojenje.”

Roditelji se nisu javili, vi i nadležna tijela u suradnji s policijom dali ste sve da ih pronađete, ali ništa?

“Tako je u suradnji s policijom, pokušali smo sve i nismo uspjeli pronaći roditelje.”

Kontaktirali ste i sve svoje korisnike?

“Tako je, sve korisnike smo pregledali i nismo našli obitelj djeteta.”

Koliki je bio interes za ovu bebu? Od početka je bio veliki interes javnosti. Koliki je bio interes i kod vas?

“Od početka je bio veliki interes za tu bebu. Dakle, puno ljudi se javilo s raznoraznim ponudama pomoći od odjeće i obuće te čak i preuzimanje skrbi o djetetu.”

Kako je odabrana najodgovornija obitelj za ovu bebu i kako se ona u ovakvim slučajevima bira?

“Pa ne govoreći o ovom konkretnom slučaju, postupak odabira je takav da nadležni Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad iz registra posvojitelja izabire najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja za određeno dijete.”

Vi osobno se niste susreli s ovakvim slučajem i svi ste se ovdje u Zaprešiću vezali za ovu bebu?

“Tako je od početka nas je taj slučaj zatekao. Svi smo bili dosta emotivni. Doktori i policija, svi smo dali sve od sebe kako bi zapravo našli najbolje rješenje za tu bebu.”

Kada govorimo o brojkama i posvajanju. Kakva je tu situacija kako stojimo?

“Pa sukladno raspoloživim informacijama unatrag par godina nekakav prosjek posvojene djece je oko 160 na godinu.”, kazao je Hojsak za RTL, piše Danas.hr.

a3-13-1024x576.jpg

U Krapini potpisani ugovori vrijedni preko 10 milijuna eura

Danas se u Krapini održalo potpisivanje ugovora sa izvođačima radova na dva projekta Hrvatskih cesta koje će se odvijati na području Krapinsko-zagorske županije. Radi se o projektu rekonstrukcije dionice DC 74 te rekonstrukcija križanja DC206. 

Prometnice važne za gospodarske i poduzetničke centre KZŽ-a

U prostorima Gradske uprave u Krapini održano je potpisivanje dvaju ugovora o rekonstrukciji državnih cesta DC74 i DC206 koje se nalaze na području Krapinsko-zagorske županije. Na svečanosti potpisivanja sudjelovao je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

“Ovo je nastavak ulaganja u cestovnu infrastrukturu Krapinsko-zagorske županije, a činjenica je da Vlada čitavo vrijeme vodi računa o ravnomjernom razvoju svih županija i svih krajeva Hrvatske kada je riječ o ulaganju u prometnu infrastrukturu. Tu je i rekonstrukcija kružnog toka u Humu na Sutli, području koje je poduzetnički snažno pa će i ovaj infrastrukturni projekt kružnog toka biti u funkciji poduzetničke zone.” naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

“Hum na Sutli je perjanica gospodarstva Krapinsko-zagorske županije, s prihodima tamošnjih tvrtki od 445 milijuna eura, od čega se čak 72 posto odnosi na izvoz. S druge strane, dionica DC74 je važna zbog povezanost Krapine koja je također gospodarsko središte, ali i zbog činjenice da se tamo nalazi i kamenolom i odlagalište otpada što rezultira izrazito gustim prometom.” rekao je župan Željko Kolar.

” Veliko mi je zadovoljstvo da smo došli do ove faze da se potpisuje ugovor i da uskoro kreće sama realizacija rekonstrukcije te ceste. Radi se o dionici ceste koja ide u rekonstrukciju, žili kucavici iz Krapine prema Varaždinskoj županiji, izuzetno opterećenom teretnim prometom. Drugi ugovor za Hum na Sutli, nakon što je sagrađena cesta prema gospodarskoj zoni, kružni tok je logičan slijed.” naglasio je gradonačelnik Zoran Gregurović.

Načelnik općine Huma na Sutli naglasio je važnost izgradnje ove nove državne ceste kroz ove projekte čija ukupna vrijednost iznosi nešto više od 10 milijuna eura.

” Vrlo sam zadovoljan što se tiče potpisivanja današnjeg ugovora. To je ustvari početak ceste DC233, odnosno nove državne ceste koja prolazi kroz poslovnu zonu pa se ponovno spaja na DC229.” istaknuo je Zvonko Jutriša načelnik Općine Hum na Sutli.

” Za oba dva projekta pripremljena je kvalitetna projektna dokumentacija, prema tome ne očekujemo kašnjenja u rokovima.” istaknuo je član Uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić.

Na kraju treba istaknuti kako su ugovore potpisali članovi Uprave Hrvatskih cesta i predstavnici odabranih izvođača radova.

Objava U Krapini potpisani ugovori vrijedni preko 10 milijuna eura pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Sveti Ivan Zelina kreće s izgradnjom novog dječjeg vrtića

Grad Sveti Ivan Zelina kreće s izgradnjom novog dječjeg vrtića

U prostorijama Grada Svetog Ivana Zeline potpisan je Ugovor o radovima na izgradnji područnog vrtića s kuhinjom u Donjoj Zelini vrijedan 7.290.763,34 eura(bez PDV-a).

Ugovor su potpisali gradonačelnik Hrvoje Košćec i direktor Marko Škrtić te direktorica Nada Popović tvrtke Izgradnja futura d.o.o. iz Stupnika čija je ponuda odabrana kao ekonomski najpovoljnija temeljem provedenog postupka javne nabave velike vrijednosti.

Novi dječji vrtić gradit će se u naselju Donja Zelina kao područni vrtiću sastavu Dječjeg vrtića Proljeće koji će obuhvaćati 11 odgojnih skupina, odnosno 8 vrtićkih i 3 jasličke skupine sa svim pripadajućim prostorijama, kuhinjom i otvorenim prostorom.

Grad Sveti Ivan Zelina kreće s izgradnjom novog dječjeg vrtića

„Provedba ovog projekta od iznimnog je značaja za Grad Sveti Ivan Zelinu kao i za građane, a posebno obitelji s vrtićkom djecom budući da će se uspješno riješiti problem nedostatnih vrtićkih mjesta te će se djeci vrtićke dobi omogućiti kvalitetan rani i predškolski odgoj. Problem prekapacitiranosti dječjih vrtića na području grada trenutno rješavamo sufinanciranjem smještaja djece u vrtićima kojima Grad Sveti Ivan Zelina nije osnivač.

Tako se s početkom ove pedagoške godine ta vrsta sufinanciranja provodi za 60 djece smješteno u dječje vrtiće izvan područja grada i 140 djece smješteno u privatni Dječji vrtić Tintilinić koji djeluje na području grada. Kako bismo roditeljima još više olakšali ovu trenutnu situaciju od 01. listopada povećali smo iznos sufinanciranja smještaja djece u drugim vrtićima za 90 eura. To znači da se iznos sufinanciranja kreće u rasponu od 340 do 415 eura ovisno o kriteriju koji se zadovoljava prilikom utvrđivanja prava na sufinanciranje,“ izjavio je gradonačelnik Hrvoje Košćec te dodao kako suza izgradnju vrtića osigurana bespovratna sredstva u iznosu od 1.997.212,82 eura od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Predviđeno trajanje ugovora o radovima na izgradnji dječjeg vrtića je 15 mjeseci.

Objava Grad Sveti Ivan Zelina kreće s izgradnjom novog dječjeg vrtića pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Krenula izgradnja Centra za starije osobe Lobor

Krenula izgradnja Centra za starije osobe Lobor

Krenula je izgradnja Centra za starije osobe Lobor, najvećeg projekta u povijesti Općine. Isti je financiran bespovratnim sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iz programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Ugovor o izgradnji Centra za starije osobe Lobor, vrijednog 6.138.292,68 eura, potpisan je u srpnju povodom Dana Općine. Danas je održana početna konferencija kojom je izgradnja krenula i u temelje objekta na gradilištu u Velikoj Petrovagorskoj položena je povelja. Općina Lobor nositelj je projekta, a radi se o investiciji koja će itekako značiti Krapinsko-zagorskoj županiji i šire.

Centar će imati 180 stalnih korisnika

Kad se Centar za starije osobe Lobor dovrši i stavi u funkciju ustanova će imati 93 stalna smještajna kapaciteta i 180 stalnih korisnika. Druga je bitna činjenica otvaranje novih 40 do 50 radnih mjesta. Ona će poboljšati kvalitetu života i povećati atraktivnost Lobora kao mjesta za život. Istaknula je to na početnoj konferenciji Ljubica Jembrih, saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor. Podsjetila je pritom na nedostatak kapaciteta za starije mještane, što izravno pogađa susjedne općine i gradove Krapinsko-zagorske županije.

“Prema trenutnom je stanju u Krapinsko-zagorskoj županiji 21 pružatelj smještaja za starije i nemoćne osobe, što nikako ne zadovoljava potrebe. Posebna je vrijednost ovog projekta, usto što povećava kapacitete za smještaj korisnika, što isto tako znatno povećava količinu usluga koje će se pružati korisnicima u njihovu domu”, rekla je Jembrih.

Krenula izgradnja Centra za starije osobe Lobor
Ljubica Jembrih, saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor

“U suradnji sa svojim partnerima i udrugama odlučili smo se suočiti s ovim izazovom i podići ustanovu koja će, vjerujemo, biti izvor topline i sigurnosti za naše starije. Centar za starije osobe Lobor bit će opremljen za pružanje smještaja, s dodatnim uslugama kao što su cjelodnevni i poludnevni boravak, psihosocijalna podrška te pomoć u kući. Nudit će i odjel za osobe s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama”, pojasnila je.

Korisnik će plaćati 49 posto ekonomske cijene

Vrijedi istaknuti i da će od same ekonomske cijene smještaja korisnik plaćati 49 posto, dok će se 51
posto ekonomske cijene dijeliti na lokalnu, regionalnu i nacionalnu razinu. Državna tajnica Margareta Mađerić kao izaslanica premijera Plenkovića naglasila je da je prioritet Vlade povećanje kvalitete života sugrađana starije životne dobi. Najvažnija je diljem Hrvatske ravnomjerna dostupnost usluga u skladu s njihovim potrebama, u svakoj općini, gradu, na otoku.

“Iako podaci o dostupnosti socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj pokazuju da su socijalne usluge diljem Hrvatske za naše starije sugrađane razvijene, kapaciteti nisu dostatni i to je ono što je ključno. Kad smo razmatrali takve podatke došlo je i do ideje o raspisivanju ovog poziva. Prvenstveni cilj bio je smanjiti regionalnu neujednačenost te su tako Vlada i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike raspisali poziv kojim su osigurana 102 milijuna eura za izgradnju i opremanje 18 centara za osobe starije životne dobi”, kazala je Mađerić.

Margareta Mađerić, državna tajnica

Partner na projektu Krapinsko-zagorska županija

Zamjenica župana Jasna Petek potvrdila je da je ovakav centar prijeko potreban građanima treće živote dobi. Čestitala je Općini Lobor koja je krenula u projekt te u kratkom vremenu prikupila i izradila svu potrebnu dokumentaciju. U Krapinsko-zagorskoj županiji uvjereni su da će izgradnja Centra i njegovo opremanje biti realizirani u zadanom roku. Zamjenica je naglasila da će u narednom razdoblju Krapinsko-zagorska županija u ovom projektu pružati punu podršku Općini Lobor.

Jasna Petek, zamjenica krapinsko-zagorskog župana

Centar za starije osobe Lobor u Velikoj Petrovogorskoj gradi se prema projektu tvrtke iz Zagreba, a izvođač je radova tvrtka iz Donje Stubice. Voditelj je projekta tvrtka iz Marije Bistrice. Poslove stručnog nadzora i koordinacije zaštite na radu obavljaju društva s ograničenom odgovornošću iz Zlatara i Siska.

Povelju položenu u temelje budućeg Centra blagoslovio je velečasni Tomica Božiček, župnik župe sv. Ane u Loboru. Rok je završetka cjelokupnog projekta izgradnje i opremanja Centra te registracije Ustanove, čiji će osnivač biti Općina Lobor, 30. lipnja 2026. godine.

Objava Krenula izgradnja Centra za starije osobe Lobor pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.