Gradski puhački orkestar Krapina će u nedjelju 11. kolovoza s početkom u 19 sati na lokalitetu Stari grad Krapina održati svoj 9. koncert po redu u sklopu manifestacije Ljeto u Krapini. Koncert se održava u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Krapina i Gradskog puhačkog orkestra Krapina, a ulaz na koncert je slobodan.
Gradski puhački orkestar Krapina nastupit će pod dirigentskom palicom umjetničkog voditelja Davora Zrinščaka, a gosti koncerta su Sabina Kunštek i Filip Mikša. Pošto je prošlogodišnji koncert na Starom gradu otkazan zbog lošeg vremena prisjetit ćemo se dva najvažnija nastupa orkestra prošle godine. To su, plasman na Državnu smotru puhačkih orkestara RH te osvojena Srebrna plaketa u B kategoriji na spomenutoj Državnoj smotri. Zatim gostovanje i nastup na Međunarodnom festivalu puhačkih orkestara u Poljskoj.
Ove pak godine od važnijih nastupa orkestra izdvaja se nastup na koncertu Glazba je radost, a radost je mladost u Zaboku, na obilježavanju Svjetskog dana mažoret plesa u Zagrebu zajedno s Desinićkim mažoretkinjama te naposljetku nastup na Picokijadi u Đurđevcu.
Amerikanka Amber Hunt (38) došla je na ljetovanje u Hrvatsku i proživjela pravu noćnu moru. Naime, ona je sa suprugom Amirom Devarkom (41) i dvoje djece stigla kod tasta i punice, no onda joj se dogodilo nezamislivo.
Dok je četkala stražnje zube, Amber je četkica slučajno kliznula niz grlo, no unatoč svim pokušajima da je izvuče, nije uspjela.
Suprug je odmah odveo u bolnicu, ali liječnici su isprva sumnjali u njezinu priču. Nakon što su je podvrgli endoskopiji i ultrazvuku, nisu uspjeli uočiti četkicu, zbog čega su čak zvali tasta da provjeri kupaonicu.
‘Nisu mi vjerovali’
“Nisu ništa vidjeli pa mi nisu ni vjerovali što se dogodilo. Zvali su tasta kako bi sve provjerili i je li četkica u kupaonici. Poslali su nas doma, ali smo se vratili odmah ujutro”, pojasnila je.
Tek nakon povratka u bolnicu i dodatne endoskopije, četkica je konačno pronađena i prebačena je u drugu bolnicu za operaciju. U KBC Split, nakon 45 minuta borbe, liječnici su uspješno uklonili četkicu koristeći kameru i trakicu. Amber je bila budna tijekom zahvata i sada se, iako zahvalna što je preživjela, boji ponovno koristiti četkicu.
“Kad se sve dogodilo, mislila sam da ću umrijeti, nastavila sam gutati slinu, mogla sam disati i pokušala je dohvatiti, ali nije išlo. Inače patim od bolesti grčenja mišića zbog čega grlo rastežem svakih nekoliko mjeseci. Valjda zato nije zapela”, rekla je.
“Sretna sam što sam živa i brine me kako ću se ikada ponovno usuditi koristiti četkicu. Četkam zube oprezno i sporo te provjeravam jesu li mi ruke suhe da mi ponovno ne klizne u grlo. Strašno iskustvo, šokiralo je cijelu obitelj”, ispričala je.
Sve nam je bliži početak jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj – Tjedan kajkavske kulture.
Pod motom “Vse počinje v Krapini”, 59. tjedan kajkavske kulture ove će se godine održavati od 7. do 15. rujna. Kao i svake godine i ovoga je puta pripremljen bogati program, posebice što se tiče glazbenog dijela festivala.
Biti će tu i neizostavni i vrlo popularni Vinski plac kod OŠ “Ljudevit Gaj”, gdje će se ujedno održati osam koncerata koji su rezervirani za domaće snage, pa tako led prvi dan festivala probijaju „Dečki z bregov”. U nedjelju na pozornicu stižu “Zvuci Zagorja”, dok od ponedjeljka 9. rujna do srijede 11. rujna nastupa “Ansambl Zagorje”. U četvrtak 12. rujna posjetitelji će imati priliku uživati u “Šarmerima”, u petak u “Fiškalima”, dok u subotu 14. rujna nastupa “Kontra Band”.
Svi koncerti kod Vinskog placa počinju u 20 sati
Kao i svake godine, najveće glazbene poslastice rezervirane su za glavni gradski Trg Ljudevita Gaja, pa tako ponovno stižu poznata estradna imena. U četvrtak 12. rujna koncert će održati Parni Valjak, u petak 13. rujna stiže Tomislav Bralić i klapa Intrade, dok će u subotu 14. rujna koncert održati grupa Vigor.
Da se radi o još jednom bogatom programu potvrdio je i gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović.
– Došlo je i to doba godine. Znamo da se vrijeme u Krapini broji od festivala do festivala i radujemo se skorašnjem otvorenju. I ove godine je pripremljen kvalitetan program za sve uzraste i pozivam sve da dođu na naš Tjedan kajkavske kulture i da uživaju u mnoštvu kvalitetnog programa u kojem će svatko moći pronaći ponešto za sebe – rekao je gradonačelnik Gregurović.
U novoj sezoni RTL-ova showa ‘Život na vagi’ gledatelji će imati priliku upoznati i prevoditeljicu Alinu Pantseyevu koja je prije dvije godine iz Bjelorusije došla u Hrvatsku, ovdje pronašla ljubav te se udala se i sada živi u Zaprešiću.
Alina se nikada nije bojala izazova pa se prvo iz Bjelorusije preselila u Bugarsku, gdje je magistrirala, potom je otišla u Češku na doktorat, gdje je imala velikih problema zbog nacionalnosti. No unatoč brojnim poteškoćama s kojima se susretala tijekom školovanja, uvijek se uspjela snaći i izboriti za sebe, a i mijenjajući zemlje u kojima je živjela, stekla je razna radna iskustva.
Ipak, ono što najviše voli za nju je ostalo nedostižno jer zbog viška kilograma nije imala dovoljno samopouzdanja da proba upisati fakultet koji je željela.
Alina (Foto: RTL)
“Najbolja prijateljica mi je rekla da sam debela”
“Trenutno radim kao prevoditeljica i iz hobija se bavim umjetnošću, a voljela bih da je obrnuto”, kaže 27-godišnjakinja te objašnjava: “Željela sam upisati glumu, ali nisam bila sigurna u sebe. Sada razumijem da to nije bila prepreka, ali tada mi se činilo da zbog kilograma neću uspjeti…
Osim toga, kad sam se prijavila za glumu, najbolja mi je prijateljica također rekla da sam debela i da me zbog toga možda neće primiti, a u Bjelorusiji imamo samo jednu šansu za upis godišnje i možemo odabrati samo jedan smjer i jedan fakultet pa sam prebacila svoje dokumente na filološki fakultet, gdje sam bila sigurna da ću upasti”.
Alina je čvrsto odlučila da će u budućnosti raditi neki posao iz zadovoljstva, a ne nužde i svjesna je koliko njezina kilaža loše utječe na njezinu aktivnost i zdravlje općenito.
“Stalno se osjećam umorno, tromo i pospano, postala sam neaktivna, zbog viška kilograma teško mi je hodati, obuvati čarape i cipele, teško mi je disati… Bojim se za svoje zdravlje”.
Uz sve to, nezadovoljna je što ne može naći odgovarajuću odjeću, a i osjeća se jako nelagodno u javnom prijevozu.
“Sjedalo u autobusu najčešće nije dovoljno za mene – zauzimam više prostora i time stvaram neugodnosti osobi koja sjedi pored mene. Sramim se kad sjednem s nekim iako razumijem da moram sjesti jer ne mogu stajati sat vremena. Često nitko ne želi sjesti do mene iako je autobus pun, a sva ostala mjesta zauzeta i puno ljudi stoji. Ili prvo svi sjednu na ostala sjedala, a tek onda pored mene. Kada pogledam svoj odraz u staklu, izgledam kao div među malim ljudima”, ispričala je.
Alina je u Hrvatskoj pronašla ljubav te trenutno živi u Zaprešiću (Foto: RTL)
“Želim biti motivacija suprugu i roditeljima”
Bez obzira na sve probleme s kojima se susretala tijekom života, odustajanje za Alinu nikada nije bila opcija tako da se odlučila prijaviti u ‘Život na vagi’ i riješiti se nagomilanih kilograma te motivirati i svoje najbliže na promjenu.
“Moji su motivi nemoć i beznađe, toliko sam se u životu borila da nemam više snage i za borbu s viškom kilograma, osjećam da sam prešla nekakvu granicu i sada mi je teško pomoći sebi.
S druge strane, želim biti motivacija roditeljima i suprugu jer i oni imaju višak kilograma i zdravstvenih problema zbog težine”, kaže Alina.
Prije dvije godine iz Bjelorusije u Hrvatsku došla je prevoditeljica Alina Pantseyeva, koja je ovdje pronašla ljubav, udala se i sada živi u Zaprešiću. Jedna je od kandidatkinja nove sezone ‘Života na vagi‘.
Alina se nikad nije bojala izazova pa se prvo iz Bjelorusije preselila u Bugarsku, gdje je magistrirala, potom je otišla u Češku na doktorat, gdje je imala velikih problema zbog nacionalnosti. No unatoč brojnim poteškoćama s kojima se susretala tijekom školovanja, uvijek se uspjela snaći i izboriti za sebe, a i mijenjajući zemlje u kojima je živjela, stekla je razna radna iskustva. Ipak, ono što najviše voli za nju je ostalo nedostižno jer zbog viška kilograma nije imala dovoljno samopouzdanja da proba upisati fakultet koji je željela.
“Trenutno radim kao prevoditeljica i iz hobija se bavim umjetnošću, a voljela bih da je obrnuto”, kaže 27-godišnjakinja te objašnjava: “Željela sam upisati glumu, ali nisam bila sigurna u sebe. Sada razumijem da to nije bila prepreka, ali tada mi se činilo da zbog kilograma neću uspjeti… Osim toga, kad sam se prijavila za glumu, najbolja mi je prijateljica također rekla da sam debela i da me zbog toga možda neće primiti, a u Bjelorusiji imamo samo jednu šansu za upis godišnje i možemo odabrati samo jedan smjer i jedan fakultet pa sam prebacila svoje dokumente na filološki fakultet, gdje sam bila sigurna da ću upasti.”
Stalno umorna
Alina je čvrsto odlučila da će u budućnosti raditi neki posao iz zadovoljstva, a ne nužde i svjesna je koliko njezina kilaža loše utječe na njezinu aktivnost i zdravlje općenito.
“Stalno se osjećam umorno, tromo i pospano, postala sam neaktivna, zbog viška kilograma teško mi je hodati, obuvati čarape i cipele, teško mi je disati… Bojim se za svoje zdravlje.”
Uz sve to, nezadovoljna je što ne može naći odgovarajuću odjeću, a i osjeća se jako nelagodno u javnom prijevozu.
“Sjedalo u autobusu najčešće nije dovoljno za mene – zauzimam više prostora i time stvaram neugodnosti osobi koja sjedi pored mene. Sramim se kad sjednem s nekim iako razumijem da moram sjesti jer ne mogu stajati sat vremena. Često nitko ne želi sjesti do mene iako je autobus pun, a sva ostala mjesta zauzeta i puno ljudi stoji. Ili prvo svi sjednu na ostala sjedala, a tek onda pored mene. Kada pogledam svoj odraz u staklu, izgledam kao div među malim ljudima.”
Bez obzira na sve probleme s kojima se susretala tijekom života, odustajanje za Alinu nikada nije bila opcija tako da se odlučila prijaviti u ‘Život na vagi‘ i riješiti se nagomilanih kilograma te motivirati i svoje najbliže na promjenu.
“Moji su motivi nemoć i beznađe, toliko sam se u životu borila da nemam više snage i za borbu s viškom kilograma, osjećam da sam prešla nekakvu granicu i sada mi je teško pomoći sebi. S druge strane, želim biti motivacija roditeljima i suprugu jer i oni imaju višak kilograma i zdravstvenih problema zbog težine”, kaže Alina.
Kod Spomen obilježja smrtno stradalim i umrlim braniteljima s područja Krapinsko-zagorske županije, u Perivoju Janka Draškovića u Krapini, subotu je upriličeno središnje županijsko obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 29. obljetnice VRO Oluja.
Uime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića te uime Grada Krapine, okupljenima se obratio gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović.
– Ovdje ispod ove povijesne krapinske utvrde u kojoj su se održavali hrvatski sabori za vrijeme najžešćih turskih osvajanja, niknulo je ovo spomen obilježje kao trag i spomen na sve one koji su dali živote za domovinu. Kao trajni spomen za generacije koje će doći, da se ne zaboravi da domovina nije poklonjena, nego da je stečena na krvi i žrtvi. Danas odajemo počast svima onima koji su dali život za domovinu, ali se isto tako prisjećamo operacije „Oluja” koja je u svima nama koji smo tada bili djeca, probudila ponos i poseban osjećaj prema našoj domovini i to treba u vremenima koja su pred nama dalje gajiti – kazao je Gregurović.
Istaknuo je kako je spomen obilježje zagorskim braniteljima napravljeno zahvaljujući potpori Krapinsko-zagorske županije, Grada Krapine i Ministarstva hrvatskih branitelja.
– Ono što je pred nama je izgradnja Veteranskog centra jer će se i na taj način reći svim Zagorcima hvala na svemu onome što su dali u Domovinskom ratu i što su pomogli stvarati našu domovinu – zaključio je Gregurović.
Na svečanosti je kao izaslanik predsjednika Republike Zorana Milanovića bio potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić.
– Ono što ima hrvatsku koheziju je definitivno 5. kolovoza. O tom datumu u hrvatskoj povijesti nema spora, to je datum koji trajno ostaje zapisan u gen kodu hrvatskog naroda jer je to dan pobjede, najsvečaniji, najponosniji dan Oluje koja je bila čista kao gorski potok, čista kao suza djeteta i na taj dan Hrvati moraju biti ponosni – rekao je Hajdaš Dončić.
Izaslanik ministra branitelja i potpredsjednika Vlade RH Tome Medveda, predsjednik krapinskog Gradskog vijeća Mladen Gregurović naglasio je da je Oluja zasigurno bila jedna od najvećih pobjeda u hrvatskoj povijesti.
– Oslobođenjem okupiranih teritorija Hrvatska se mogla posvetiti ostvarivanju svojih zacrtanih ciljeva, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu. Ovdje odajemo počast svim poginulim braniteljima s područja Krapinsko-zagorske županije i svima koji su za slobodu naše domovine dali ono najvrjednije, a to je život. Svi su oni bili svjesni kakvu opasnost donosi suprotstavljanje naoružanom agresoru, ali zbog ljubavi prema domovini bili su spremni cijenu slobode platiti svojim životima i omogućiti svima nama da živimo u miru i slobodi – rekao je Mladen Gregurović.
Brojnim se okupljenima obratio župan Željko Kolar koji je istaknuo da se prisjećamo jednog od najvećih povijesnih dana u sedam stoljeća hrvatskog naroda, kada su Hrvatske vojska i hrvatska policija u vojno-redarstvenoj akciji Oluja oslobodile 14 posto hrvatskog teritorija.
– Već akcijom Bljesak Hrvatska vojska je pokazala da je dovoljno snažna, odlučna, moralno na najvišoj mogućoj razini da može vojno osloboditi područje Republike Hrvatske. Nažalost, i posljednji pokušaji prvog hrvatskog predsjednika doktora Franje Tuđmana nisu urodili plodom da se to napravi mirnim putem. Oluja je napravila ostalo. Čast mi je i ponos prisjetiti se svih hrvatskih branitelja, svih zagorskih branitelja koji su sudjelovali u Domovinskom ratu – rekao je župan.
Pukovnik Žarko Miholić, zapovjednik 103. brigade u Oluji rekao je da je prošlo već 29 godina od povijesne završne bitke koja je Hrvatskoj donijela slobodu te da je 103. brigada, rame uz rame s udarnim snagama gardijskih brigada, odradila svoj posao na kvalitetan i vojno precizan stručan način.
– U ukupnoj operaciji Oluja su 242 pripadnika poginula, dvoje se još uvijek vode kao nestali, 1.340 ranjenih…To je brojka koja govori o tome da je hrvatska država i sve ono što danas imamo stvoreno krvlju – istaknuo je Miholić.
Uime Udruge 2. GBR Gromovi, obratio se Slavko Belanović.
– Prije devet godina, nas nekoliko entuzijasta dogovorilo se kako bi bilo dobro da u Krapini obilježimo dan oslobađanja države. S tom smo idejom otišli gradonačelniku Greguroviću i županu Kolaru koji su tu ideju objeručke prihvatili. Zadnjih godina obilježavamo taj dan ovdje u ovom predivnom perivoju. Iduće godine bit će 30. obljetnica veličanstvene akcije Oluja, a već dana, nakon svečanog obilježavanja, počet ćemo s pripremama da ova svečanost, koja je za nas branitelje svetinja, bude na najvišoj mogućoj razini jer zagorski branitelji, naši građani i naše Zagorje to zaslužuje – kazao je Belanović.
Kao što smo i ranije upozoravali, početkom vikenda u Hrvatsku je stigla velika promjena vremena.
Za kontinentalni dio zemlje najvljeno je bilo popuštanje vrućina, mjestimična kiša i grmljavina, a nažalost neke su predjele pogodila i olujna nevremena. Prve naznake onog što se spremalo bile su vidljive već kasno poslijepodne na sjeveru Hrvatske, primjerice iznad Cestice u blizini Varaždina, a fotografije možete vidjeti ovdje.
Stiže nevrijeme iz Slovenije
Neurje.si/meteo.si/
Radarska slika padalina u Sloveniji
Meteo.si/
Za područje Varaždinske županije i Međimurja upaljen je bio “narančasti alarm” koji označava potencijalne opasnosti, a DHMZ je dodatno najavio kako je u popodnevnim i kasnijim večernjim satima moguće grmljavinsko nevrijeme uz tuču, a vjerojatnost za isto bila je od 40 do 60 posto. I dogodilo se…
Olujni oblaci iznad grada, praćeni jakim vjetrom i kišom
Dragan Matic/Cropix
Zagreb, 020824.
Olujni oblaci iznad grada, praceni jakim vjetrom i kisom.
Foto: Dragan Matic/CROPIX
Dragan Matic/Cropix
Nevrijeme nad Zagrebom
Dragan Matic/Cropix
Promjena vremena trebala bi kasnije zahvatiti i Jadran, najprije sjeverni, a u subotu će povremene kiše biti duž većeg dijela obale. Ponegdje su mogući neverini, dok je najmanja vjerojatnost za oborinu na krajnjem jugu. Jutra i dalje topla i vrlo topla, a dnevna vrućina će malo popustiti – prognozirala je pak za HRT Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a.
<!––>
Što se nevremena tiče, ono je preko Slovenije stiglo u zapadne krajeve Hrvatske. Prema portalu Neurje.si, u Sloveniji je padala tuča veličine oraha, zabilježene su i štete na cestama i nekim objektima.
<!––>
Nevrijeme je potom zahvatilo i sjevernozapadne dijelove Hrvatske, a ovako je u jednom trenutku izgledalo nebo iznad Zaprešića:
Nebo iznad Zaprešića
Čitatelj/
Nebo iznad Zaprešića
Čitatelj/
Nevrijeme iznad Zagreba
Čitatelj
Nevrijeme iznad Zagreba
Čitatelj
Isto tako, na društvenim mrežama su osvanule fotografije tuče nedaleko Zaboka, točnije u Dubravi Zabočkoj.
<!––>
Pri vrhuncu olujnog nevremena u Zagrebu, u Dubravi je morala intervenirati i policija jer je pala ograda jednog gradilišta, a po cesti su bili razbacani i kontejneri. Isto tako, oko studentskog doma Stjepan Radić s drveća su padale brojne grane već na samom početku nevremena, kada je zapuhao vrlo jak vjetar.
Nakon Međimurja, gdje su oštećeni i krovovi nekih stambenih objekata, zatim Zagorja i Zagreba, oluja je nastavila svoj put prema istočnom dijelu Hrvatske, odnosno Slavoniji, koju je nevrijeme zahvatilo negdje na prijelazu s petka na subotu.
Kao što smo i ranije upozoravali, početkom vikenda u Hrvatsku stiže velika promjena vremena.
Za kontinentalni dio zemlje očekuje se popuštanje vrućina, koje sa sobom donosi mjestimičnu kišu i grmljavinu, a moglo bi doći i do olujnog nevremena. Štoviše, prve naznake olujnog nevremena već su vidljive iznad Cestice u blizini Varaždina, a fotografije možete vidjeti ovdje.
Stiže nevrijeme iz Slovenije
Neurje.si/meteo.si/
Radarska slika padalina u Sloveniji
Meteo.si/
Za područje Varaždinske županije i Međimurja upaljen je “narančasti alarm” koji označava potencijalne opasnosti, a DHMZ je dodatno najavio kako je u popodnevnim i kasnijim večernjim satima moguće grmljavinsko nevrijeme uz tuču, a vjerojatnost za isto je od 40 do 60 posto.
Olujni oblaci iznad grada, praćeni jakim vjetrom i kišom
Dragan Matic/Cropix
Zagreb, 020824.
Olujni oblaci iznad grada, praceni jakim vjetrom i kisom.
Foto: Dragan Matic/CROPIX
Dragan Matic/Cropix
Nevrijeme nad Zagrebom
Dragan Matic/Cropix
Promjena vremena zahvatit će i Jadran, najprije sjeverni, a u subotu će povremene kiše biti duž većeg dijela obale. Ponegdje su mogući neverini, dok je najmanja vjerojatnost za oborinu na krajnjem jugu. U petak nakratko umjereno jugo, zatim bura koja u nedjelju okreće na sjeverozapadnjak. Jutra i dalje topla i vrlo topla, a dnevna vrućina će malo popustiti – prognozirala je pak za HRT Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a.
<!––>
Što se nevremena tiče, ono je preko Slovenije stiglo u zapadne krajeve Hrvatske. Naoblaka je već znatna, a snimke radara meteoroloških centara pokazuju velike oblake koji sa sobom nose obilne kiše. Prema portalu Neurje.si, u Sloveniji je jučer padala tuča veličine oraha.
<!––>
Prema najnovijim fotografijama, nevrijeme je zahvatilo i sjevernozapadne dijelove Hrvatske, a ovako izgleda nebo iznad Zaprešića.
Nebo iznad Zaprešića
Čitatelj/
Nebo iznad Zaprešića
Čitatelj/
Nevrijeme iznad Zagreba
Čitatelj
Nevrijeme iznad Zagreba
Čitatelj
Isto tako, na društvenim mrežama su osvanule fotografije tuče u dvorištu nedaleko Zaboka, točnije, u Dubravi Zabočkoj.
Intervencije na velikim požarima otvorenog prostora koji su izbili u Dalmaciji 30. i 31. srpnja 2024. godine predstavljaju najveći napor za vatrogasni sustav u dosadašnjem dijelu protupožarne sezone. Gledajući kronološki slijed najvećih požara u ovome razdoblju, radilo se o požarima na području Kaštel Sućurca, Ićeva – Skradina, Smokovića, Tučepa (30. kolovoza) te Radašinovci – Vrana i Vrsine (31. kolovoza).
Na navedene požare su po pozivu upućene sve vatrogasne snage iz vatrogasnih zajednica županija na čijem području su izbili požari, kao i zračne snage. Veliki broj požara koji su izbili u kratkom razmaku, teški vremenski uvjeti koji su pogodovali širenju požara, velike požarne fronte i izravna ugroza objekata i stanovništva iziskivali su brzo djelovanje i angažman maksimalnog broja snaga. Tako je 30. kolovoza na navedenim požarima angažirano 600 vatrogasaca sa 188 vatrogasnih vozila, a 31. kolovoza angažirano je 610 vatrogasaca sa 184 vatrogasna vozila.
Sukladno prethodno pripremljenim planovima, već u popodnevnim satima 30. srpnja u pripremu su stavljene izvanredne dislokacije. Na požar kod Skradina prvo je upućena ispomoć iz Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Iz kontinentalnih županija prvi na teren istoga dana izlaze vatrogasci Vatrogasne zajednice Karlovačke županije i Grada Zagreba, a na požarišta su 31. srpnja upućene izvanredne dislokacije iz Osječko-baranjske, Ličko-senjske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Sisačko-moslavačke županije. Dana 1. kolovoza u pripravnost su stavljeni vatrogasci Međimurske, Varaždinske i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Nakon pokretanja izvanredne dislokacije, u obzir je potrebno uzeti vrijeme prikupljanja vatrogasaca i opreme, kao i put koji vatrogasci moraju prijeći do dolaska na mjesto intervencije. Dodatne snage su raspoređene prema stanju na terenu i započele su s operativnim djelovanjem. Ujedno u obzir se moraju uzeti potrebe za djelovanjem na požarima i drugim intervencijama u ostatku Hrvatske, budući da nije bilo moguće sve snage uputiti samo na jedno područje zbog njihova velikog broja u istom razdoblju.
Samo na požaru na području Tučepa 31. srpnja angažirane su snage s područja Splitsko- dalmatinske županije, pripadnici interventnih vatrogasnih postrojba Split i Dubrovnik kao i dislokacije iz Grada Zagreba. U večernjim satima pristigli su vatrogasci iz Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije, a broj snaga se na terenu je brojao 306 vatrogasaca sa 77 vozila.
Gašenje je otežavao jaki vjetar, konfiguracija terena i velika količina dima. Preraspodjelom snaga uspostavljena je uspješna obrana objekata u Podgori, unatoč potrebama za angažiranje na drugim požarištima (Vrsine).
Stoga se ne slažemo s izjavama kako na ovom požaru nije bilo dovoljno snaga i tehnike, osobito ako uzmemo u obzir sve gore navedene otegotne okolnosti. Navedena intervencija je uspješno odrađena i smatramo neprikladnim komentiranje stanja na požarištu iz uske perspektive, bez uzimanja u obzir šire slike svih vatrogasnih intervencija koje su se u tom trenutku odvijale. Također strogo osuđujemo sramotno ponašanje zabilježeno kamerama na području Skradina, a upućeno pripadnicima vatrogasne organizacije koje se naziva „nakazama“, a koji su u tom trenutku danonoćno radili i nadljudskim naporima obranili objekte bez ljudskih žrtava.
Hrvatski vatrogasci sve svoje zadatke izvršavaju po najvećim standardima struke, a vođeni humanim pozivom spremni su žrtvovati vlastito zdravlje i život u obrani građana i njihove imovine, što su do sada nebrojeno puta dokazali. I u ovome trenutku na terenu je na stotine vatrogasaca koji će tu ostati do potpune normalizacije situacije na požarištima i hvala svima, od Vlade RH, brojnih institucija do građana koji njihov trud prepoznaju i pružaju podršku u ovim izazovnim trenucima.
Christivie Češnovar srebrna je na Državnoj završnici Plazma Sportskih igara mladih Druga polovica srpnja u Rijeci bila je obilježena sportom, djecom i druženjem na Državnoj završnici Plazma Sportskih igara mladih. Najveća sportsko-amaterska manifestacija u Europi okupila je najbolje sportaše i sportašice iz cijele Hrvatske koji su se borili za titulu državnih prvaka i prolaz na […]
