242101021_246079370856408_9072219996540379593_n-1024x1024.jpg

Danas se obilježava 33. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Na današnji dan Hrvatska slavi čak dva ključna događaja: priznanje neovisnosti od strane tadašnje Europske Zajednice te završetak mirne reintegracije istočne Slavonije. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu dok je istog dana 1998. završena mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen i posljednji okupirani dio teritorija.

Prava osoba da nam približi te događaje iz prve ruke je Vesna Škare Ožbolt koja je radila u uredu predsjednika od 1991., a od 1995. rukovodila Nacionalnim odborom u procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

“Povijest je dobro i simbolično posložila ta dva datuma. Tog dana 15. siječnja dogodile su se povijesne stvari za Hrvatsku. Priznanje Hrvatske od Europske zajednice pa onda i od strane drugih država je napravljeno u punom mahu srpske agresije i to je napravilo tektonski poremećaj na ovim prostorima. Međunarodnom priznanju prethodilo je izvješće Badinterove komisije koja je potvrdila da su se stekli uvjeti za međunardono prizanje, da se Jugoslavija raspala, te da se granice među republikama mogu proglasiti međunarodnim. To je bio jako važan pravni moment koji je omogućio priznanje Hrvatske, Slovenije pa kasnije i Bosne i Hercegovine od strane Europske unije koja se tada zvala Europska zajednica”, rekla je Vesna Škare Ožbolt.

Vesna Škare Ožbolt

Samom priznanju prethodilo je lobiranje te borba za međunarodni ugled i svoje mjesto na političkoj kao i otkriće ratnih stradanja putem stranih medija.

“Lobiranja je bilo na sve strane iako je Hrvatska bila mlada država koju nisu percipirali u međunarodnoj zajednici. Prvo se nije znalo ni što se zbiva u Hrvatskoj. Kada su do svjetskih medija došle slike stradanja, razaranja i strahote iz Vukovara, Škabrnje, Iloka i drugih mjesta onda je došlo do potpunog preokreta javnog mijenja. Do onda se nije znalo što se događa i mislilo se što ta Hrvatska hoće jer nitko nije htjeo raspad Jugoslavije i raditi nekakav nemir. To je bilo veoma bitno kako bi se to međunarodno priznanje konačno dobilo. Nobelovci iz cijelog svijeta su pisali pisma, pisale su se peticije, najveći intelektualci Francuske stali su na stranu Htrvatske, vodeći mediji u SAD-u su okrenuli njihovo javno mijenjenje kao i poznati njemački novinari i publicisti. Stvorili su sliku koja je kasnije bila potvrđena međunarodnim priznanjem”, naglasila je Škare Ožbolt.

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja započela je 15. siječnja 1996., a završila je  15 siječnja 1998. kada su istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem konačno vraćeno u sastav Republike Hrvatske. Temelj za ovaj proces bio je Erdutski sporazum, potpisan 12. studenoga 1995., kojim je započet dvogodišnji mandat prijelazne uprave UN-a.

“Upravo sam bila u Osijeku na tribini zajednice povratnika koji su strpljivo čekali prvo dok su bili u progonstvu, a onda i dvije godine mirne reintegracije. Nisu svi vjerovali u mirnu reintegraciju ali se odluka predsjednika Franje Tuđmana pokazala ispravnom i pokazalo se da je to bio pravi put. Mnogi govornici su danas na ovom skupu rekli da je to bila najbolja odluka. Moralo se ajmo reći dosta toga progutati ali spašeni su životi i nije bilo daljnjih razaranja”, napomenula je Vesna Škare Ožbolt.

Iako danas nije sve idealno Hrvatska je prošla velik put od godina patnje, stradanja i razaranja do samostalne država koja je  punopravna članica Europske unije, Sjevernoatlantskog saveza i drugih europskih integracija.

Objava Danas se obilježava 33. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Tags: No tags

Comments are closed.