Digitalna demencija bila je u jednoj od Knjižnica grada Zagreba tema predavanja Petre Črnac, koja radi u Klinici za neurologiju Kliničke bolnice Sveti Duh i članica je Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara.
“Digitalna demencija još uvijek nije službena dijagnoza, ali označava neke promjene naših spoznajnih funkcija koje se mogu javiti uslijed pretjeranoga korištenja tehnologijom. Naravno da tehnologija ima svoju dobru ulogu i funkciju, ona nam olakšava svakodnevni život i posao. Međutim, ako se ne koristi svrsishodno, može dovesti do promjena koje nam zapravo mijenjanju život na gore”, pojasnila je.
Prosječan tinejdžer šest je sati na dan na mobitelu. “Mlađi naraštaji najviše su u tome s obzirom na to da su oni rođeni u digitalnom svijetu i ne poznaju život bez interneta. Od malih nogu okruženi su uređajima, stoga je na njih utjecaj najveći. Stariji se sve više koriste tehnologijom. To s jedne strane, recimo, može olakšati komunikaciju s osobama koje su negdje daleko, na drugom kraju svijeta. U bilo kojem trenu možemo saznati bilo kakvu informaciju. S druge strane, jako se smanjuju socijalne interakcije i ljudi se manje druže”, rekla je Črnac.
U predavanju je rečeno da se nakon 1975. godine bilježi i pad vokabulara. Također, ljudi su sve veće kognitivne škrtice. Skloni su naime koristiti što manje mentalne energije pri razmišljanju i donošenju odluka.
U konačnici, digitalna demencija nije samo pitanje zdravlja, već i pitanje identiteta pojedinca i društva – koliko smo još uvijek svjesni sebe izvan ekrana?
Objava Digitalna demencija tema predavanja u zaprešićkoj knjižnici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.