U Muzeju Brdovec povodom Dana europske baštine održalo se predavanje na temu „Novo poglavlje Dvorca Januševec“. Nazočni su se prije svega upoznali s Dvorcem, koji je prema procjenama jedan od najvrednijih spomenika klasicizma u Hrvatskoj.
“Godine 1962. pronađeni su nacrti u Dvorcu Veliku Bukovec, koji su uspoređivani s Januševcem tad. Bili su pripisivani Bartolu Felbingeru. Nekako se pretpostavilo da se radi o Dvorcu Januševec i krenuli su ga obnavljati prema tim nacrtima”, objasnila je Mia Mikula, koja je držala predavanje. “Druga je teorija da bi autor mogao biti Angelo Chicco, budući da je on te 1840. godine dobio dio novaca s dražbe “, dalo se čuti. “Gospodarske zgrade nažalost su potpuno zanemarene. Godine 1963. dvorac se obnavlja, u drugoj etapi svi zidovi”, rečeno je. “Godina 1970-ih priča se o tome što bi dvorac tek mogao postati. Obnovljen je, do određene mjere…”, nekoliko je usputnih crtica s predavanja koje zajedno tvore zanimljiv uvid u povijest Dvorca Januševec.
“Ideja je radionice da se promisli o prošlosti, ali i o budućnosti Dvorca Januševec. Želimo ispitati različite scenarije mogućega korištenja i kritički ih sagledati da se taj prostor adekvatno adaptira i rekonstruira. Ne samo dvorac, već i da perivoj i gospodarske građevine koje su nekoć bile ondje, ponovno postanu integralni sklop i aktivni član zajednice”, pojasnila je predavačica.
Budućnost Dvorca nakon iseljenja Državnog arhiva Hrvatske
Nazočni na predavanju dali su ideje o tome koji bi sadržaj unutra mogao biti nakon što se odande iseli Državni arhiv Hrvatske. “”Koliko sam čula, Državni će se arhiv iseliti i građevina bi možda trebala prijeći u vlasništvo Općine. Samo znam da će taj prostor ostati otvoren za različite mogućnosti”, kazala je Mikula.
“Dvorac mira zvao se jedan koncept prema kojem bi u dvorcu umjetnici mogli živjeti i izlagati svoje radove. To nikad nije zaživjelo”, također je crtica s predavanja. Na to se nadovezala Silvija Limani, ravnateljica Muzeja Brdovec, dodavši da je to zaživjelo u Jakovlju – Dvorac umjetnika. “S obzirom na najveću spomeničku kategoriju kojoj pripada, ovaj dvorac treba bezuvjetno obnoviti i prezentirati u totalu, kako samu građevinu, tako i park oko nje, i vrednovati ga isključivo kao spomenik kulture”, pročitala je predavačica.
“Ima zaista svakakvih kreativnih ideja – od muzeja, preko ugostiteljstva, Općine, glazbenih škola, do kombiniranih korištenja. Stanovnici ovdje imaju puno želje da se dvorac revitalizira i koristi. Nadam se da će se to u budućnosti dogoditi”, rekla je predavačica Mia Mikula. “Ja iskreno mislim da je najbitnije da se koristi. Što god da jest, ako se ne koristi kako god, propada. Pa čak i taj arhiv, koji je bio jedna pasivna vrsta korištenja, donekle ga je očuvao. Aktivno korištenje još je bolje”, zaključila je.
Budućnost Dvorca Januševec tek se otvara, a brojne ideje lokalne zajednice i stručnjaka mogle bi ovom vrijednom spomeniku klasicizma udahnuti novi život.
Objava Građani raspravljali o mogućnostima korištenja Dvorca Januševec pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.