Posts in category: Uncategorized

Nekoć je došljacima koji su putovali prema većoj sredini u potrazi za boljim prilikama Zagreb bio – pojam. Danas više nije tako. Koliko se nekoć gravitiralo prema središtu grada, toliko se danas razmišlja i promišlja o životu van gradske vreve, a pak dovoljno blizu poslovnih prilika koje sa sobom nosi velegrad.

Upravo je zato zanimljivo pogledati takozvanu ‘bitku predgrađa’. Naime, Velika Gorica i Zaprešić, premda su samostalni gradovi itekako gravitiraju prema Zagrebu, a kako su smješteni južno, odnosno sjeverno od metropole, postavlja se pitanje koja je od ponuđenih opcija bolja za one koji bi rado ‘pobjegli’. Uostalom, ovaj neobični ‘meč’ je predstavio i autor s Reddita koji razmišlja o preseljenju.

“Prva ideja za odseliti se iz Zagreba je Samobor, ali sve reakcije ljudi da je ‘uništen došljacima iz Zagreba”+’, a i visoke cijene kao u Zagrebu odbijaju me (iako mi je lijep Samobor, ako zanemarimo kaos s prometom). Zato razmišljam o Zaprešiću i Velikoj Gorici, ali ne znam dovoljno o kvaliteti života tamo. Zaprešić mi se čini i jeftinijim po pitanju nekretnina, al ovako na prvu nema neki čar kao Samobor?”, pitao se.

Zapresic (i okolica) vs Velika Gorica (i okolica) – gdje je bolje zivjeti?
byu/Far_Appeal6945 inaskcroatia

‘Kroz par godina Sarajevska će biti spojena na autoput’

Ako ništa, dobio je puno komentara onih koji tamo i žive. Ovo su najbolji primjeri opisa života iz zagrebačkih predgrađa. “Iz okolice sam Velike Gorice, a muž iz Zaprešića. Mislim da su iz Gorice manje gužve do Zagreba to jest imaš više opcija, a prema Zaprešiću imaš obilaznicu i kroz grad i svugdje bude gužva. Prednost je vlak iz Zaprešića ali ako ne radiš na trasi ništa ti ne znači.

Ovako uopće života mislim tu su negdje i jedan i drugi imaju manje više isto”, prokomentirala je jedna čitateljica. Odgovor o tome što je bolje, nije dobio. Da je Velika Gorica budućnost, tvrdi drugi, evo kako je pojasnio svoju prognozu. “Kroz par godina će i Sarajevska biti spojena na autoput tako da će se sa Goričke moći skretati direktno prema mostu Mladosti pa se zaobilazi dio oko Supernove”, najavio je.

Ima i onih koji nisu ni za jednu ni za drugu opciju. “Samobor ti je najbolji prometno, značajno bolji nego Zaprešić”, tvrdi. Daleko najzanimljiviji prijedlog stiže od autora koji smatra da treba otići i provjeriti. Prvenstveno promet, pa onda sve ostalo. “Predlažem ti da odeš na obilaznicu u 7h ujutro pa pogledaj s koje strane je najmanja gužva (definitivno nije sa Zagorske / Zaprešićke strane)”, piše mu.

Goričin koeficijent priuštivog stanovanja

“Nemoj se odseliti u Samobor centar već odi 10-15 min dalje, tj. prema Žumberku /Jaski i bit će ti puno bolje” jedan je od komentara koji su ipak apologeti preseljenja na krajnji zapad, u Samobor. Izdvajamo i pitanje Velike Gorice. Premda su ju mnogi pokhvalili, tvrde da su kvadrati jednostavno – preskupi.

Po studiji koju je napravila prošle godine napravile struka Velika Gorica ima najgori koeficijent priuštivog stanovanja u cijeloj Hrvatskoj. Cijene nekretnina su dobre ako planiraš kupiti kuću u Cerovskom Vrhu (koji je administrativno dio Velike Gorice) ali za novi stan u Gorici moraš dati brdo love”, komentari. Za kraj, ostavljamo još jedan komentar iz prve ruke iz Zaprešića.

Čini se da konačnog odgovora o tome koja je sredina najbolja – ne postoji. “Ima 25 do 30 tisuća stanovnika što je opet dovoljno da nije selendra, ali opet nije prenapučen, parkinga uvijek ima, Slovenija je na 15 minuta autom, brzo si na obilaznici prema Zagrebu ili moru, zrak je stvarno čist. Neki nedostatci su što ima manje specifičnih sadržaja, nema povijest kao Samobor, gotovo nepostojeći noćni život, ali većinu tih stvari isto fale VG i Samoboru”, zaključio je.

Objava Zagrepčani se masovno sele iz grada, evo gdje ih sve više odlazi živjeti: ‘Jeftinije i manja gužva’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

U Prigorju Brdovečkom uskoro bi mogla krenuti dogradnja osnovne škole, projekt koji s nestrpljenjem iščekuju učenici i roditelji. Prelec otkriva kad bi radovi mogli početi te kako vidi budućnost škole u kojoj je i sam odrastao.

Na koncu sadnje Gupčevih lipa u dvorištu Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić, općinski načelnik razveselio je djecu rekavši im da će se se škola dograditi. “Najprije sam ih razveselio što sam ih izvukao iz matematike. Oko toga su bili najviše sretni i veseli, vjerojatno kao i mi kad smo bili u školi. Ali, da, dolaze lijepe vijesti. U tijeku je natječaj, nadam se i dobrom završetku, u Brdovcu. To je prva škola koja je krenula u natječaj. Vjerujem da će tijekom prosinca ili siječnja biti sudjelovanje u javnosti, ono što je procedura i što Zagrebačka županija radi za ovu školu, onda u veljači ili ožujku natječaj za dogradnju nove dvorane i prostora kakvi bi trebali biti u 21. stoljeću, te da ćemo do proljeća imati izvođača radova”, kazao je Alen Prelec, načelnik Općine Brdovec.

“Dokumentacija mora biti kompletna i vi ne možete utjecati na to kada će natječaj zaista krenuti i završiti, tko će biti izabran, hoće li biti u prvom krugu, koliko će biti ponuditelja, koja će biti cijena… To su naše nepoznanice. Moramo znati da je u pitanju velik iznos i opsežan posao, koji Zagrebačka županija vodi u suradnji s konzultantima. Najvažnije je da se sve to zakotrljalo, da smo dobili odobrenje, da se radi na tome i priprema natječajna dokumentacija i da iduće godine počnemo gradnju. Teško mi je reći hoće li to biti u proljeće, ljeto”, dotaknuo se vremenskih rokova.

Škola koja se mijenja zajedno sa svojom zajednicom

Kad se bivši učenik vrati u školske hodnike iz kojih je ponikao, sjećanja na prošle dane često se isprepliću s pogledom prema onome što škola tek može postati. “Mi imamo viziju razvoja što se tiče škola i vrtića. Ja sam taman bio negdje u trećem ili četvrtom razredu kad smo se iz ove škole preselili na igralište u Marof, ovdje blizu, jer se škola dograđivala. Evo, ponovno dograđujemo školu! Prije nego što kažeš keks prođe 50, ili nešto malo manje godina. Novi je standard, novi su zahtjevi i uvjeti za učenike. Možda će ovaj vrtić koji smo izgradili i prije dva tjedna pustili u rad, za 20 ili 30 godina trebati opet preuređivati. Tako i ljudi moraju rasti i prilagođavati se, kao što mi radimo novo središte općine. Ne možemo govoriti o selu kakvo je nekad bilo, pa nisu ni škole kakve su nekad bile”, osvrnuo se.

“Doživjeli smo modernizaciju ove škole u moje vrijeme, sad opet ide u modernizaciju. Ona dvorana bila je suvremena, ali nova će biti bolja i ljepša. Moramo biti svjesni da jednostavno moramo držati korak s vremenom, ne želimo zaostajati. Blizu smo grada Zagreba i čini mi se da zaslužujemo više. Imamo sve što nam je potrebno – i kanalizaciju, i optički kabel, ceste, nogostupe, vrtiće, škole. Trebamo razmišljati o domu za starije. Pa, razmišljat ćemo i o tome. O bazenu, o još boljim sportskim sadržajima, igralištima. Nemojte da stanemo, kažemo da je to to i živimo kako su živjeli naši preci. To tako ne ide i ja neću biti čelnik općine koja će reći da smo zadovoljni i da nećemo napredovati. Jasno, to mora imati mjeru, ali ja želim bolju budućnost“, zaključio je.

Dok se priprema dokumentacija i čekaju formalni koraci, u Prigorju Brdovečkom ostaje jasno da se škola polako, ali sigurno približava novom poglavlju.

Objava Iduće godine počinje modernizacija škole u Prigorju Brdovečkom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Na predstavljanju knjige Bezdani hrvatske kalvarije razgovarali smo s moderatorom Zdravkom Lebom. U fokusu je bio njegov pogled na otvaranje prešućenih tema i ulogu koju ovakvi projekti imaju u očuvanju povijesnog sjećanja.

Lebo je organizirao i pripadajuću tribinu, a cijeli proces dugo je trajao jer je riječ o složenom poslu. Ipak, ovaj umirovljeni časnik Hrvatske vojske uspio je prikupiti materijale, izdati djelo Zvonimira Bukovine i tako bitno doprinijeti istini. Zanimanje za događaj bilo je veliko. “Knjiga je bila pripremljena 2010. godine i bila u arhivi, nije došla do čitatelja. Pitanje je kakva bi sudbina bila da ju nismo izvukli iz zaborava. Hvala Bogu, pokojnom Zvonimiru Bukovini i njegovoj obitelji. U knjigu je uložen izuzetan napor i hrabrost. Vrlo je potresna za čitanje, ali to je istina koju moramo znati“, rekao je.

Govoreći o istini, postavlja se pitanje koliko je danas teško s njom izići pred ljude. Mladi možda nisu svjesni što se događalo, dok se mnogi stariji nerijetko od istine sklanjaju. Ona nije uvijek dobrodošla, ali njezino je razotkrivanje važno kako bi pronašli mir oni koji su poginuli.

Važnost suočavanja s poviješću i čuvanja sjećanja na žrtve

Lebo je pročitao jednu poslovicu, koja glasi da je narod koji ne poznaje vlastitu povijest osuđen na ponavljanje. “To je najgore, ne daj Bože nikada da se ponove ove krvave tragedije. Egzekucije su se događale nakon što je rat završio, desetog, 11. i 12., kako se piše u knjizi. Gledajući metodologiju zločina u tom poraću i uspoređujući ju s onom koja se dogodila u Domovinskom ratu, zapravo gotovo da se ponavlja. Ne ponavlja se jedino što se ovdje do devedesetih moralo šutjeti o grobištima, a i poslije toga potiho se govori, i danas s oprezom”, primijetio je Lebo.

“Vidimo da grobišta u Vukovaru doživljavaju premještanja primarno, sekundarno, čak i tercijarno. Vidimo ovo smetlište i te strahote. Dakle, dobro je našim mladima prenijeti istinu. Nažalost, povijest je puna ratova. Ta znanja sigurno su korisna i ne smijemo to zaboravljati, kako radi budućnosti, tako i radi čuvanja kulture sjećanja prema nedužnim ljudima koji su stradali, bez obzira koje krvi bili”, zaključio je.

Neobilježena grobišta jedan od najosjetljivijih problema

Otvara se i pitanje daljnjih koraka. Iako je knjiga predstavljena, još uvijek postoje grobišta koja nisu obilježena, a pojedine žrtve tek treba ekshumirati i dostojno im odati počast. “Narod koji zaboravi svoju povijest nema budućnost. Stoga bismo mi htjeli obilježiti grobišta da do same ekshumacije znamo gdje su ta mjesta kako se ne bi događala oskrvnuća. Nedavno smo imali radove na novom groblju. Morala se dogoditi ekshumacija, nismo se mogli tim prostorom koristiti. Ajmo reći da i na taj način ona opterećuju, a na ove sve druge da i ne pričamo”, kazao je.

“Evo, i večeras mi se javila jedna gospođa koja zna čovjeka koji zna točnu poziciju jedne lokacije. Tako mi je prenijela, uzeo sam broj mobitela. Sad namjeravamo dalje prikupljati podatke i to ćemo raditi kako iz ovih izvora koje još možemo prikupiti od svjedoka, tako od obavljenih ekshumacija. Ondje je puno korisnih podataka koje također treba uobličiti u jedan dokument koji će imati svoj početak i kraj”, ustvrdio je Zdravko Lebo.

Ovo je tek još jedan korak u dugom procesu čuvanja sjećanja i razumijevanja povijesti.

Objava Zdravko Lebo: “I danas se s oprezom govori o grobištima” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Općina Lobor i ove godine poziva sve ljubitelje domaćih delicija, druženja i bogate zagorske tradicije na Loborsku devenicu, manifestaciju koja je s godinama postala jedno od najprepoznatljivijih okupljanja u ovom dijelu Zagorja.

Subota, 13. prosinca 2025., rezervirana je za mirise, okuse i veselu atmosferu u prostoru Lovačkog doma u Loboru, s početkom u 18 sati.

Spravljanje devenice u loborskom kraju tradicija je koja se prenosi generacijama, a upravo je ova manifestacija čuvar tih običaja i mjesto gdje se mogu kušati najbolje domaće delicije. Ujedno, riječ je o događanju koje privlači posjetitelje i natjecatelje i izvan Krapinsko-zagorske županije.

Ovogodišnji program dodatno će obogatiti dolazak poznatog hrvatskog kuhara Tomislava Špičeka, koji će kao posebni gost stručne komisije pridonijeti ocjenjivanju i podizanju gastronomskog ugleda manifestacije. Chef Špiček čest je gost manifestacije i već je nekoliko puta istaknuo da upravo u loborskom kraju nastaju vrhunske devenice, među najboljima u Hrvatskoj.

Uz natjecanje u izboru najbolje devenice, posjetitelji će moći uživati i u kušanju vina lokalnih vinara.

Predaja uzoraka vina bit će od 16 do 17, a uzoraka devenica od 17 do 18 sati.

I ove su godine osigurane nagrade za najuspješnije sudionike i to 150,00 eura za prvo, 90,00 eura za drugo te 55,00 eura za treće mjesto, uz dvije utješne nagrade od po 20,00 eura.

Za odličnu atmosferu tijekom večeri pobrinut će se Trish Band.

– Loborska devenica puno je više od gastronomskog natjecanja. Ona je dio našeg identiteta i tradicije koju s ponosom njegujemo. Veselimo se što svake godine okuplja sve više posjetitelja i pruža priliku da zajedno čuvamo ono što nas povezuje i čini posebnima, stoga se nadam da će i ovoga puta biti mnogo sudionika i još više onih koji žele uživati u dobroj hrani i odličnom vinu – poručila je načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih.

Dođite i uživajte u jedinstvenoj adventskoj večeri ispunjenoj okusima i dobrim raspoloženjem.

Objava Dođite na tradicionalnu manifestaciju “Loborska devenica 2025.” – spoj okusa, tradicije i dobre zabave! pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U povodu obilježavanja 30. rođendana Općine Bistra, proteklog je vikenda održana trodnevna manifestacija “Zima na Bistri”. Organizirao ju je Kulturno-turistički centar Bistra. Prostor ispred zgrade Općine pretvoren je u pravo adventsko okupljalište, a mještani i posjetitelji uživali su u raznolikom programu. Program je pokazao da i manja mjesta mogu ponuditi sadržaje velikih manifestacija.

U tri dana izmijenila su se različita glazbena i kulturna događanja, od intimne jazz večeri s Lela Kaplowitz, do iznimno posjećenog koncerta Christiana Marotta, koji je privukao publiku iz šire okolice. Posljednji dan tradicionalno je bio rezerviran za nastupe zborova, tamburaša i lokalnih KUD-ova. Oni su stvorili posebno svečanu, toplu i obiteljsku atmosferu.

Ravnateljica Kulturno-turističkog centra, Dolores Domitrović Miličić, istaknula je kako je odaziv bio iznad svih očekivanja, tim više što je Centar otvoren tek godinu dana.

Ovo je prvi put da organiziramo ovakvu manifestaciju i izuzetno smo zadovoljni. Najvažnije nam je što su posjetitelji otišli nasmijani, a povratne informacije pokazuju da smo pogodili s konceptom. Ovakva obiteljska atmosfera razlog je zbog kojeg se trud isplati – poručila je.

Posebno su se istaknuli i lokalni volonteri koji su se pobrinuli za okrjepu i gastronomsku ponudu. Među njima su članovi MNK Gorbija te vrijedne članice Udruge umirovljenika Bistra poznate po svojim fritulama i palačinkama.

Nakon sadržajnog, ali zahtjevnog trodnevnog programa, organizatori najavljuju kratak predah. No već su u pripremi novi projekti kojima Kulturno-turistički centar planira dodatno ojačati kulturni i društveni život Bistre.

Manifestacija “Zima na Bistri” tako je u svom prvom izdanju opravdala očekivanja. Događaj će, sudeći po reakcijama posjetitelja, ima potencijal postati tradicionalno adventsko okupljanje u općini.

Objava “Zima na Bistri” okupila brojne posjetitelje uz blagdanski ugođaj pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Kulturno-umjetničko društvo Mihovil Krušlin ove godine obilježava tri desetljeća predanog rada na očuvanju tradicije. Svoj će jubilej zaokružiti velikim božićnim koncertom pod nazivom “Božićna čarolija” 13. prosinca u sportskoj dvorani OŠ Ivana Perkovca. Početak je u 19 sati, a posjetitelje očekuje raznolik folklorni program i poseban glazbeni gost, operna pjevačica Sandra Bagarić, koja nastupa uz pratnju gospodina Domitrovića.

Predsjednica društva Karmen Luketić, gostujući u emisiji “Kak je lepi naš kaj” na Televiziji Zapad, istaknula je kako KUD već tri desetljeća “s ponosom nosi ime slikara i pjesnika Mihovila Krušlina”, a jednako toliko predano radi na čuvanju tradicije zaprešićkog kraja i kajkavske ikavice.

30 godina rada i bogata tradicija

KUD Mihovil Krušlin osnovan je 1995. godine na inicijativu mještana Šenkovca i djelatnika tamošnje osnovne škole. Od tada djeluje bez prekida, okupljajući dječje i odrasle folklorne skupine te tamburaše. Društvo je tijekom godina izraslo u važan nositelj kulturnog života kraja, a na sceni redovito predstavlja presjek hrvatskog folklornog bogatstva, od baranjskih kola do plesova otoka Ugljana i starozagrebačkih koreografija.

Ove godine, povodom okrugle obljetnice, održan je i svečani koncert u Pučkom otvorenom učilištu, gdje su članovi prikazali nove koreografije, ali i dio repertoara koji njeguju desetljećima.

Putovanja, suradnje i izazovi

Društvo iza sebe ima impresivan popis gostovanja diljem Europe, Češka, Slovačka, Belgija, Makedonija, Mađarska i druge zemlje. Posebno mjesto zauzima dugogodišnje prijateljstvo s folklornim skupinama iz mađarskog Gradišća, s kojima surađuju već 20 godina.

Unatoč uspjesima, najveći izazov ostaje, zadržati i privući članove.

“Naročito nam je korona odnijela dio mladih, ali sada se ponovno vraćamo. Treba ih motivirati izletima, druženjem, zanimljivim probama,” rekla je Luketić.

Danas društvo broji oko 70 članova, od čega je dvadesetak djece, a ostatak čine mlađi i stariji folkloraši te tamburaši.

Zašto folklor nije ‘stara stvar’

Predsjednica posebno naglašava važnost folklora za djecu: razvija motoriku, osjećaj za ritam, fokus, rad u timu i poštivanje drugih.

“Folklor ih uči da funkcioniraju zajedno – da slušaju, gledaju, prate glazbu i kreću se u ritmu. To je prava škola života.”

Kroz rad KUD-a njeguje se i specifičnost zaprešićkog kraja, kajkavska ikavica. U suradnji s Udrugom Ivana Perkovca realizirali su i CD na lokalnom narječju.

Božićni koncert koji se ne propušta

Tradicionalni božićni koncert KUD-a Mihovil Krušlin održava se više od 20 godina i jedan je od najprepoznatljivijih kulturnih događaja u Šenkovcu. Ove godine publici će se, uz domaćine, predstaviti KUD Pušća, Studentski kulturno-umjetnički ansambl Ivan Goran Kovačić iz Zagreba te posebna gošća, Sandra Bagarić.

“Uvijek se trudimo publici pružiti nešto posebno. Bude malo nervoze u pripremama, ali sve se isplati kada publika zaplješće,” kaže Luketić.

Planovi za budućnost

Društvo želi snimiti novi božićni CD, nastaviti tradiciju putovanja i barem jednom godišnje članovima omogućiti gostovanje izvan Zagrebačke županije. Unatoč izazovima, optimizam ih ne napušta.

“Moramo biti ponosni na ono što jesmo i odakle potječemo. Nadam se da će naš kud opstati još dugo – u kojem god obliku bilo.”

Objava Božićna čarolija u Šenkovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Iz općine Brdovec na sadnji Gupčeve lipe u dvorištu Dječjeg vrtića Videk poslano je nekoliko dobrih poruka po pitanju brige za okoliš i odgoja djece u duhu očuvanja prirode. Podsjetimo, ovo je jedna od općina u kojoj se provodi i akcija „Ne budi loš, koristi koš“.

Na pitanje hoće li brinuti o stablima, djeca su pozitivno odgovorila. Općinski načelnik ovom prilikom ponukao ih je da nekako animiraju roditelje, bake i djedove ne bi li posadili koje drvo i kod kuće. “Nije dovoljno da naše komunalno poduzeće sadi zelenilo cijelom općinom i mi u vrtiću i školama, nego zajedno trebamo prionuti tomu u svom dvorištu. Govorio sam to u školi i sad ovim djevojčicama u vrtiću. Ajmo se zauzeti da bude više zelenila, ali ne da deklarativno kažemo da smo zazelenili, a u kući i okućnici imamo same kocke i asfalt. Potrudimo se zaista posaditi lipu, kesten, javor ili nešto što je zeleno i u konačnici daje kisik”, potiče Alen Prelec.

Načelnik s osmijehom obišao novi dio vrtića

Toga dana Prelec je prošetao novim dječjim vrtićem, uz zadovoljstvo i osmijeh. Ipak, kritike su stalne. “Zašto ovaj vrtić nije ružičaste boje nego je ovakve? Uopće se više neću obazirati na kritike. Moji suradnici, oni koji nam pomažu i ja radimo najbolje što možemo. Oni koji pričaju, neka pričaju. Ponosan sam na ono što smo napravili. Najvažnije je da su roditelji sigurni i da su djeca unutra, na sigurnom. Problema i dalje ima, s djelatnicima kojih ili nema dovoljno ili su na bolovanju. Ravnateljica se svakodnevno bori sa gripom, nedostatkom ljudi… To je tako i zbog toga nećemo biti nezadovoljni, nego sretni što imamo to što imamo”, zaključio je.

Više nema nestrpljivih roditelja, budući da su se djeca smjestila u nove prostore. “Mir je što se tiče pitanja, a nemir u vrtiću jer odjekuju dječji glasovi. Napokon smo dobili svoj prostor, koji smo dugo očekivali. Djeca su krenula u svoje skupine i zadovoljni smo”, osvrnula se Marta Sabolek, ravnateljica Dječjeg vrtića Videk. “Raspoloženje je vedro”, primijetila je.

“Iako je vani blizu nule, svakim danom unutra je sve ljepše i toplije. Ne samo zato što grije radijator, nego zbog topline ljudi, djece, slika i radova”, kazao je načelnik. “Sreća je što će ovaj objekt živjeti sljedećih 20, 30, ili 50 godina, možda koliko i Gupčeva lipa“, poželio je Alen Prelec.

Odvila se i priredba koja je odraslima pokazala kako izgleda novi dječji vrtić. Mališani sad i službeno mogu uživati u igri i učenju u uređenim prostorima.

Objava Gupčeva lipa u dvorištu DV Videk potiče zelene navike kod djece pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Godinama se na području Brdovca nastoji rasvijetliti sudbina brojnih žrtava poraća, a nova svjedočanstva i istraživanja postupno otkrivaju zaboravljene priče. Među njima se posebno ističe rad pokojnog Zvonimira Bukovine.

U borbi i trudu za istinom napredak je vidljiv. Knjiga spomenutog novinara i pisca pridonosi toj istini. “Jesu to puževi koraci, ali čini mi se da pomalo idemo naprijed. Što je najvažnije? Svaka žrtva zaslužuje da joj se da dužni pijetet. Mi Hrvati inače smo poznati po tome da volimo potonuti u zaborav. Tobože idemo naprijed, a nema napretka bez prošlosti, kao što bez onih naših pređa nema prezimena koje nosimo. Mišljenja sam da je dosta važno njegovati kulturu sjećanja. Nadam se da će i ovamo doći razdoblje kada će označena grobišta poprimiti oblike spomenika kakve imaju po Hercegovini. Ondje su pobilježena sva imena i zabilježeni grobovi za svakog čovjeka koji je poginuo. Ljudi moraju imati pozitivan stav prema pređima koji su ovdje stavili svoje mučeničko sjeme. U početku se govorilo da je žrtva mučenika sjeme kršćanstva. Tako ja vjerujem da je Hrvatska mučenička zemlja i da je sjeme ovih hrvatskih mučenika sjeme ljepše buduće Hrvatske, gdje će se više poštovati red i znati parametri ljudskog ponašanja, da Hrvatska jednog dana izgleda plemenitije i zdravije”, rekao je Mirko Ivanjek, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću.

Istina se bilježi prije nego što utihnu svjedoci

Župnik Gretić svojedobno je govorio o pretpostavkama prema kojima je više Brdovčana pod zemljom nego nad njom. Isticao je i da je razdoblje Bleiburga bilo iznimno teško te da bi se mogla pojaviti svjedočanstva kojih javnost dosad nije bila svjesna. “Nažalost ima malo svjedoka. Ja znam Dragu Jančića, koji još uvijek pomno pamti sva ta događanja. Sad su mi se javile dvije žene koje također imaju starije ukućane koji bi htjeli svjedočiti. Ne samo da je skroz posljednje, nego i posljednje od posljednjeg vremena kad bi trebalo pokupiti ta svjedočanstva i ugraditi ih u kolektivno sjećanje“, ustvrdio je.

Bukovinina predanost i hrabrost u istraživanju

Zvonimir Bukovina stradao je, ali život je dao za ovo istraživanje nemjerljive vrijednosti. “Govor je bilježio upravo onako kako govore ljudi ovoga kraja, našom kajkavskom ikavicom, i to je posebna draž njegova svjedočanstva. Veliki je posao napravio. Možda je zbog tog svojeg hrvatskog stava i prijevremeno umirovljen kao novinar na Radio Zagrebu. Znači s 31 godinom staža i 55 godina života on je već bio umirovljen. Ipak, nije mirovao, nego je išao dalje istraživati. Istina i prave vrijednosti zapravo bi trebale biti iznad straha za ljudski život. A ljudi su se, kako je i on bilježio, bojali reći imena. I oni koji su činili zločine, tko zna jesu li u nekoj prilici pomislili da je to bio potpuno krivi put i promijenili svoj život? Ja to ne znam. Imena možda i nisu tako bitna, negoodnos prema žrtvama koje su ovdje. Velim, hrvatska zemlja toliko je zasijana mučeništvom. Ne možemo ju preorati cijelu da otkrijemo sve grobove, ali oni su uz nas svjedoci teškog razdoblja koje će uroditi Božjim blagoslovom i plodnijom Hrvatskom”, zaključio je Mirko Ivanjek.

Iako je malo živih svjedoka toga razdoblja, svako prikupljeno svjedočanstvo dodatno nadopunjuje sliku prošlosti i čuva uspomenu na žrtve ovih krajeva. Rad Zvonimira Bukovine, kao i svjedočenja koja još pristižu, ostaju trajni doprinos kolektivnom pamćenju Brdovca i njegove povijesti.

Objava Mirko Ivanjek u Brdovcu: „Nema budućnosti bez istine i sjećanja“ pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Predstavljen tijek obnove Novih dvora Na 6. Danima Urbane aglomeracije Zagreb predstavljen je napredak obnove cijelog povijesnog kompleksa Novi dvori. Središnji i najzahtjevniji objekt kompleksa svakako je dvorac koji je zaštićeni spomenik kulture. Vanjski izgled ostaje jednak originalnom povijesnom izdanju, dok se unutra vrše određene prilagodbe. Vrijednost radova na obnovi dvorca su više od 4,5 […]

The post 6. Dani Urbane aglomeracije Zagreb first appeared on Grad Zaprešić.

Ako ste u potrazi za duhovnim iskustvom, onda je Zaprešić mjesto za vas. U petak, 19. prosinca u 20 sati održat će se božićno-duhovni koncert naziva “Večer slavljenja” uz Alana Hržicu i bend Pučkom otvorenom učilištu Zaprešić. Hržica, koji se prije tri godine predstavio zaprešićkoj publici, kada je nastupio pred tisuću ljudi, ponovno dolazi u grad.

Ovaj put će se koncert održati u intimnijem izdanju u Velikoj dvorani POU Zaprešić, a broj mjesta je ograničen na 300. Hržica, poznat po emotivnim i duhovnim nastupima, ovoga će puta publici pružiti posebno iskustvo – božićno-duhovni koncert uoči nadolazećih blagdana.

Ulaznice su dostupne online na stranici core-event.co te na fizičkim prodajnim mjestima Core Eventa u Zaprešiću i na svim ostalim prodajnim mjestima diljem Hrvatske.

Povijesni dvorac okružen s tisućama svijeća

Dvorac Lužnica i ove će godine biti mjesto susreta, tišine, svjetla i glazbe, pozivajući posjetitelje na trenutak mira u predblagdanskoj užurbanoj svakodnevici. U subotu, 13. prosinca, od 17 do 21 sat ponovno će zasjati u blagdanskom ozračju manifestacije “Dvorac pod svijećama”.

Posjetitelje očekuje večer prožeta glazbom, duhovnošću i posebnim ugođajem u ambijentu povijesnog dvorca okruženog tisućama svijeća, najavljuju organizatori. U programu nastupa mješoviti vokalni ansambl “Prvi komin Snježanin”, dok će euharistijsko slavlje u 21 sat predvoditi vlč. Marijan Piskač.

Manifestacija je zamišljena kao spoj molitve, glazbe i zajedništva, što je čini jedinstvenim adventskim događajem, a održava se u godini obilježavanja 100 godina milosrđa, što dodatno naglašava simboliku događaja i povezanost tradicije, duhovnosti i zajedništva u adventskom vremenu, poručuju organizatori.

Nakon duhovnog dijela programa, kažu organizatori, posjetitelji će moći uživati u specijalitetima iz samostanske kuhinje, uz poruku da nakon okrijepe za dušu slijedi okrjepa za tijelo. Ulaznice za park i dvorac iznose 13 eura za odrasle te 8 eura za djecu, koja mogu ući isključivo u pratnji odrasle osobe, a za mlađe od sedam godina ulaz je besplatan.

Objava Večer molitve i glazbe kod Zagreba: Možete birati između Alana Hržice i dvorca pod svijećama pojavila se prvi puta na Zagreb.info.