Sedmogodišnji dječak preminuo je u četvrtak, tjedan dana nakon operacije krajnika, u Kliničkoj bolnici Sveti Duh gdje je dovezen hitnom pomoći bez vitalnih funkcija. Vijest o smrti djeteta Jutarnjem listu potvrdio ravnatelj bolnice, dr. Igor Alfirević.
Naime, dječak je bio otpušten iz bolnice prošlog tjedna, a u četvrtak je dovezen u teškom stanju na Objedinjeni hitni bolnički prijem gdje su ga liječnici pokušali reanimirati. Nažalost, kažu u bolnici, reanimacija nije uspjela i dijete je preminulo. Iz bolnice su potvrdili informaciju da je dječaku prije tjedan dana učinjena tonzilektomija na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata . Šest dana po otpustu, kolima Zavoda za hitnu medicinu iz Zaprešića dovezen je u ranim jutarnjim satima u KB Sveti Duh bez vitalnih funkcija, a smrt je proglašena nakon neuspješne reanimacije.
Bolnica je o ovom strašnom događaju izvjesila Ministarstvo zdravstva i policijsku postaju u Črnomercu. Pokrenut je i postupak unutarnjeg nadzora kako bi se ispitale sve okolnosti oko ovog slučaja. Dodatne odgovore o točnom uzroku smrti dječaka trebali dati obdukcija koja će se provesti u Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Ona će reći i je li ova tragedija posljedica operacije ili nekog drugog zdravstvenog problema.
O mogućim komplikacijama povezanima s operacijom krajnika koja se u kirurgiji smatra jednostavnim rutinskim zahvatom razgovarali smo s otorinolaringolozima prof.dr. Davorom Vagićem, ravnateljem KBC-a Sestre milosrdnice i prof.dr. Ratkom Prstačićem, s Klinika za ORL KBC-a Zagreb.
– Mi godišnje operiramo tristotinjak djece ili dvoje dnevno a komplikacije su vrlo rijetke, no valja reći – događaju se. Na sreću, smrtnih ishoda nismo imali. Naime, komplikacije su uvijek moguće kod bilo kojeg pa i najjednostavnijeg rutinskog zahvata uključujući i operaciju krajnika – kaže prof.dr. Prstačić i dodaje da se kod uklanjanja krajnika kirurzi najviše boje akutnog krvarenje.
– Može primjerice doći do arterijskog krvarenja, a djeca su mala i ne treba im puno da iskrvare. Kritična su prva 24 sata, a toliko djeca i ostaju u bolnici nakon zahvata. Kritičan je i sedmi dan nakon operacije kad počinju opadati tzv. fibrinske naslage (kraste) na rani jer se može dogoditi da se skine veći sloj a onda dolazi i do većeg krvarenja. Dodatna je opasnost ako se to dogodi dok dijete spava, krv se u tom slučaju aspirira, bronhi se napune krvlju, nastaje problem s disanjem i o može biti kobno – objašnjava prof.dr. Prstačić.
– Komplikacije nakon operacije krajnika moguće su čak i nakon dva tjedna od zahvata kod pacijenata koji imaju neke hematološke bolesti ili ako uzimaju veće količine analgetika što može poremetiti koagulaciju. Prije nekoliko godina Austrija je primjerice u jednoj godini imala nekoliko smrtnih slučajeva nakon operacije krajnika. Nije se utvrdilo što je bio razlog učestalijih komplikacija jer se slično nije ponovilo, ali u konačnici Austrijanci su ipak smanjili broj tonzilektomija. U pravilu vrlo se rijetko događa da neko dijete ima komplikacije nakon operacije što uglavnom završi ponovnom hospitalizacijom ali smrtni slučajevi, srećom su vrlo rijetki – zaključuje prof.dr. Vagić
Krvarenje jednog ili dva djeteta bude ponovo hospitalizirani. Mogući komorbiditeti, druge vrste. Apscesu djeca koju boli grlo ne šiva se ide se do mišića koji bude ranjen i u 2 tjedna treba zarasti. Djecu manje boli nego odrasle fibrinske naslage krasta i kad padne onda krvari ako se to dogodi prerano onda jače krvari pa je potrebna intervencija.